Sjetva u rano proljeće je dobar termin za sjetvu graška u plodno zemljište koje nema visok nivo podzemnih voda. Kako je najbolje pripremiti zemljište, koliko je sjemena, đubriva potrebno?
Grašak ima veliki udio u ishrani ljudi. To zavidno mjesto ima zahvaljujući tome što kao zreo ima do 30% bjelančevina. U našoj ishrani se može koristi kao mlad, nedozreo, kada se lako kuva i ukusan je, a i kao zreo. Njegovo stablo se koristi u ishrani stoke i ono sadrži do 12% bjelančevina. Zahvaljujući prisustvu kvržičnih bakterija koje su na korijenu zemljište se obogaćuje azotom. Rano napušta parcelu pa se ostavlja dovoljno vremena za postrnu sjetvu na toj parceli.
Grašak je biljka umjereno vlažnih I prohladnih rejona. Klijanje započinje na 4℃ , a optimalna temperature je 25℃. Odraslim biljkama u fazi cvjetanja i formiranja ploda odgovara 15-18℃, a za vrijeme nalivanja i sazrijevanja zrna 18-20℃. Na temperaturama ispod 4,5℃ I preko 30℃ prekida se rast biljaka.
Sjetva graška u rano proljeće
Sjetvu graška treba planirati tako da se u fazama rasta i razvitka izbjegnu visoke dnevne temperature pošto tada ostaje slabo razvijen, zakržljao, slabo cvjeta i donese mali broj mahuna. Najbolja sjetva je u rano proljeće.
Traži dosta svjetlosti i mnogo vlage , kao i da nije visok nivo podzemnih voda. Optimalna vlažnost vazduha je 75-80%, a vlažnost zemljišta od 60-70% poljskog vodnog kapaciteta. Osjetljiv je najviše na nedostatak vlage u period cvjetanja i plodonošenja.
Traži plodno, ocijedno zemljište gdje je moguće izvesti navodnjavanje. Vraća se na istu parcelu nakon četiri do pet godina. Osnovnu obradu uraditi do dubine 35-40 cm. Krajem februara obaviti usitnjavanje površinskog sloja zemljišta do 10 cm dubine. Nakon urađene provjere kvaliteta zemljišta polovinu preporučenih fosfornih I kalijumovih đubriva unijeti pod osnovnu obradu, a preostalu količinu zajedno sa azotnim unijeti pod površinsku pripremu.
Sjetvu obaviti na dubinu kod vlažnog zemljišta na dubinu 3-4 cm, a kod suvljeg i lakšeg 5-6 cm. Ako je površinski sloj suv treba povaljati zemljište nakon sjetve.
Borbu protiv korova i štetočina i bolesti raditi po preporuci stručnog lica za zaštitu bilja. Međurednu obradu raditi po potrebi. Navodnjavanje najčešće uraditi pred cvjetanje, a u drugo vrijeme po potrebi.
Pročitajte: Grašak – Bolesti i načini zaštite biljaka, pripremite se na vrijeme
Na malim površinama bere se ručno, može u dva tri navrata i to prvo donje mahune, onda srednje i na kraju preostale.
Izvor: Nikoletić Miloš, psss.rs
PROČITAJTE:
Zaštitite mladi grašak od puževa uz pomoć peršuna
VIGNA ili KRAVLJI GRAŠAK – Daje visoke prinose ima skromne zahtjeve
