Oboljenje “crvenilo kukuruza’’ u Semberiji je i ove godine zahvatilo usjeve na parcelama uz rijeku Drinu. Na ovom području prisutno je posljednju deceniju, a proširilo se i na druge atare.
Crvenilo lista i stabljike i smežuranost zrna posljedice su bolesti koja napada biljku u vrijeme intenzivnog nalivanja zrna, pa može da “obere” znatan dio roda. U atarima gdje je kukuruz polegao zbog nevremena, crvenilo će dodatno umanjiti prinos.
Petar Dragojlović ne krije zabrinutost.
– Crvenilo kukuruza mi je “napalo” usjev na osam hektara. Najčešće se pojavljuje na “oštrijim”, “ljućim” zemljištima, gdje nikakva hemija ni zaštita ne pomaže. Rod će biti umanjen za najmanje 30 odsto. Ima njiva na kojima je sav kukuruz zahvaćen i tu se neće imati šta brati. Čak ni silaže neće biti. Veliku ćemo štetu imati, pogotovo stočari koji kukuruz koriste za ishranu životinja – kaže ovaj ratar iz semberskog sela Amajlije.
Ova bolest kukuruza nije poštedjela ni atare sela Golo Brdo.
Dragan Spasojević kaže da je primjenio svu agrotehniku i savjete stručnjaka, ali još ne može da procijeni koliko će to biti efikasno. Dodaje da će većina oboljelog kukuruza u silažu.
– Zrna nema, a i ono što bude je lagano i šuveljivo – ističe Spasojević.
Na hibridima ranije grupe zrenja bolest neće značajnije uticati na prinos, kaže Mile Perković iz Kojčinovca.
– Kukuruz na mojim parcelama se za sada dobro drži. Sijao sam grupe hibrida 400-500, koje sada završavaju dozrijevanje i preostaje im sušenje. Oni koji su sijali kukuruz iz grupe 600 očekuju štetu – kaže ovaj domaćin.
Ratari se bore kako znaju i umiju da zaustave bolest, počev od izbora otpornijih hibrida do hemijske zaštite. Smjenu tri usjeva je, kažu, teško realizovati.
– Soja ili šećerna repa bi trebalo da se siju kako bi se dobio prvi plodored, ali na ovom području to se slabije sije jer nije obezbijeđen plasman. Uglavnom sijemo pšenicu, kukuruz i nešto malo povrća. Nama treba uglavnom kukuruz, pa onda obnavljamo kulturu po kulturu. Rado bih imao treći usjev, koji bi mogao da se eksploatiše, ali nažalost, kupaca nema. Jedva i pšenicu prodamo, a kamoli soju ili neke druge kulture – pojašnjava Perković.
Bolest “crvenilo kukuruza” prenosi insekt cikada i može da umanji rod 10, pa i do 70 odsto. Preporučuje se smjena tri usjeva: pšenica – kukuruz – soja.
Pšenica nije dobar predusjev, jer larva cikade prezimljava u njenom korijenu, kao i u korovu, pojašnjava Đorđe Glišić iz Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi.
– Poljoprivrednici treba da suzbijaju korovske vrste, koji su domaćini cikadi – divlji sirak i svi ostali korovi na rubnim dijelovima parcela i pored kanala. Što se tiče hemijske zaštite, primjenom hemijskih sredstava, fungicida i insekticida, pojava crvenila može da se minimizira – rekao je Glišić.
Nema pomoći
Usijevima koji su zahvaćeni crvenilom, u ovom stadijumu razvoja, nema pomoći. Ne mogu biti zaštićeni jer ratari nemaju adekvatnu mehanizaciju.
Trenutne vremenske prilike, inače, pogoduju kukuruzu, pa se na parcelama gdje nema crvenila očekuje prinos od 10 tona suvog zrna po hektaru.
Kukuruz je u Semberiji proljetos zasijan na 26.365 hektara.
Izvor: Srpskainfo
