Poljoprivrednu proizvodnju ove godine karakterisalo je pojačano prisustvo korova, štetočina i biljnih bolesti kako na ratarsko-povrtarskim tako i na voćarskim kulturama. Pojavile su se i nove štetočine poput stričkovog šarenjka na soji koji do sada nije zabilježen na našem području.
Zbog obilnih padavina tokom maja nije moglo da se obavi pravovremeno tretiranje pšenice što je dovelo do pojave određenih bolesti. Jedna od onih, koje se do sada nisu javljale u Semberiji, je stričkov šarenjak koja može da prouzrokuje značajno smanjenje prinosa. Sa ovim problemom susreo se i Radisav Despotović, koji se bavi i ratarskom, ali povrtarskom proizvodnjom.
Pod plastenicima ovaj domaćin ima 14.500 kvadrata na kojima je nevrijeme i ove godine pričinilo veliku štetu. Borio se da od bolesti sačuva paradajz i lubenicu na otvorenom polju kao i pšenicu.
– U zatvorenom prostoru pojavljuju se insekti. Na otvorenom biljne bolesti. Prije nekoliko godina pšenicu nisi morao da tretiraš od bolesti već samo od korova, a sad to moraš da radiš dva do tri puta i opet ne znači da će tretman biti efikasan – kaže poljoprivrednik.
Proljećne padavine prouzrokovale su poteškoće i na usjevima porodice Petrović jer je obim biljnih bolesti bio pojačan što je iziskivalo i pojačan hemijski tretman i na otvorenom i zatvorenom prostoru.
– Veća potrošnja fungicida, poskupila je proizvodnju. Da bi sačuvali lubenicu i dinju fungicidne trtetmane morali smo ponavljati na praktično 7 dana. Slično je i sa paradajizom-problemi sa rasadom, presađivanjem i borba sa gljivičnim oboljenjima u sklopu alternarije odnosno klasične plamenjače. Nije bio pošteđen ni krompir. Mi imamo i kupus, koji je u dosta dobroj kondiciji, međutim kod njega se javila bakterioza kupusa, bakterija ksantomonas. Sve se to mora na vrijeme i kvalitetno tretirati inače nema roda – kaže Ljubiša Petrović iz Crnjelova.
Povrtar Dimitrije Mitrović iz Donjeg Crnjelova kaže da se od svih povrtarskih kultura od bolesti najbolje “odbranila” paprika.
– Bilo je napada insekata i vaši u najtoplijem mjesecu, avgustu, ali nije bilo veće štete na prinosu niti kvalitetu – kaže on.
I stručnjaci ističu da je ova godina bila idealna za pojavu biljnih bolesti i štetočina i na otvorenom i zatvorenom polju.
Đorđe Glišić iz Resora za pružanje stručnih usluga poljoprivredi kaže da su na zaštiti usjeva ratari imali pune ruke posla.
– Fuzarioza klasa pšenice je ove godine bila prisutna na parcelama u Semberiji i to u znatno većem intenzitetu iz razloga jer je u vrijeme njene zaštite palo dosta kiše. Primjetne su i bolesti lista poput septorije, rđe, pepelnice, a što se tiče kukuruza i ove godine imali smo pojavu crvenila na parcelama uz rijeku Drinu i povećanu aktivnost kukuruzne zlatice naročito na onim usjevima koji su stradali usljed olujnog nevremena – kaže Glišić.
Pošto se poljopivrednici spremaju za sjetvu strnih žita agronomi ih savjetuju da koriste deklarisano sjeme koje je tretirano protiv prouzrokovača oboljenja i insekata, a da se za dalju zaštitu svakako konsultuju sa stručnim licima.
Plemenjača na povrću
Na semberskim oranicama uočeno i prisustvo plamenjače na paradajizu, paprici, krastavcu, dinji, zatim pojava truleži plodova povrtarskuih kultura.
– Pored patogena tu su i štetočine koji su ove godine dominirale počevši od moljca paradajza odnosno tute apsolute, bijele leptiraste vaši na kupusu, tripsi na paprici i velike najezda stenica na povrtarskim kulturama kojih nije do sada bilo – rekao je Đorđe Glišić iz Resora za pružanje stručnih usluga poljoprivredi.
Izvor: Srpskainfo
