Vlasnici plastenika na području Semberije suočeni su sa rastom cijena plasteničkih najlona u poljoprivrednim apotekama, što će troškove njihove pripreme za proizvodnju povećati i do trideset odsto.
Janko Blagojević iz Velike Obarske, jedan od najvećih proizvođača povrća pod plastenicima, proteklih sedmica je promijenio najlone na 26 plastenika.
“Ogromna su poskupljenja u odnosu na lani. Na primjer, za promjenu jednog najlona platio sam oko 1.200 konvertibilnih maraka, a prošle godine između 800 i 900 KM. Zamislite koliki su to troškovi kada u jednoj sezoni treba da promijenite oko 30 najlona! A loše vrijeme i mrazevi proteklih dana učinili su da smo već u minusu, tako da ne mogu još da izvedem nikakvu računicu. Poskupila su i đubriva, cijevi za sisteme za navodnjavanje”, ističe Blagojević za portal InfoBijeljina.
Janko posjeduje plastenike na površini zemljišta od 25 dunuma, gdje najviše proizvodi krastavac, papriku, paradajz, a dodaje da period mijenjanja plasteničkih najlona zavisi od njihovog kvaliteta.
“Uglavnom mijenjam najlone nakon dvije-tri godine. Međutim, nabavljam i one iz Izraela, koji su najkvalitetniji, te mogu da izdrže i po šest godina. Njihova cijena je oko devet KM po kilogramu”, kaže Blagojević.
Vlasnik poljoprivredne apoteke u Velikoj Obarskoj Gojan Mihajlović pojašnjava da je cijena najlona proizvedenih u Srbiji prošle godine iznosila između 3,5 i 3,8 KM po metru, a ove godine potrebno je izdvojiti 4,5 KM. Cijena folija iz Italije sada iznosi 6 KM, za razliku od prošlogodišnjih 5,5 KM po metru.
“Generalno gledano, ovogodišnju proljećnu sjetvu je obilježilo skuplje đubrivo i skuplji najloni za polaganje i tunele, a cijene drugih proizvoda, poput sjemena, ostale su na istom nivou. Međutim, da su poljoprivrednici mogli da kupe đubrivo u januaru, kada smo ga mi i nabavili, tada bi ga platili jeftinije nego u proljeće prošle godine, ali u međuvremenu su vršene nivelacije cijena i ljudi moraju da shvate da ne poskupljujemo mi đubrivo, nego uvoznici”, rekao je Mihajlović za InfoBijeljina.
Govoreći o sjetvi, on je istakao da je posijano devedeset odsto površina u Obarskoj i Crnjelovu, ali da je prethodnih mjeseci bila prisutna i nestašica sjemena.
“Nešto čudno se dešavalo kada je riječ o raspodjeli sjemenskog kukuruza. Neko je imao sve vrijeme sjeme na stanju, a meni je kasnila isporuka paleta koje sam naručio na vrijeme. Znači da su pojedinci bili povlašćeni, a mnogi su sjemenski kukuruz prodavali dalje u Srbiju”, zaključio je Mihajlović.
Izvor: infobijeljina.com
PROČITAJTE:
Pašalić – Za čišćenje kanalske mreže izdvojeno 3,5 miliona KM
“Ovo će se prodavati kao ludo”
