Mnogi poljoprivrednici već sada razmišljaju šta bi ove godine mogli saditi u bašti. S obzirom na to da postoji veliki broj biljaka koje biste mogli da gajite, sada vam sve to djeluje zbunjujuće. Imajući to na umu, evo našeg savjeta čega se sve morate pridržavati prilikom izrade dobrog plana za novi povrtnjak.
Kada planirate povrtnjak, morate znati da previše zasađenih biljaka može biti samo izvor problema. Veliki broj kultura u bašti neće uroditi plodom, naprotiv, one mogu dovesti do prenatrpavanja i stvaranja korova. Prije svega morate znati koje biljke saditi zajedno, a koje su, ukoliko se nađu jedna pored druge, najveći neprijatelji.
Zato je bolje da napravite listu svojih omiljenih vrsta povrtarskih kultura i da tu listu dodatno suzite na one koje su najukusnije kada su svježe ili na one koje koštaju mnogo u trgovinama. Planirajte da pravite po nekoliko uzdignutih leja svake godine. A proširite svoj zasad onda kad postanete sigurni i kad pronađete trikove koji štede vrijeme i koji vam odgovaraju.
Pomiješajte biljke kako biste zbunili štetočine:
Nemaju sve biljke jednaku otpornost na određene stvari, pa im u tome mogu pomoći druge biljke koje ćete saditi u njihovom društvu. Velike površine pod jednim usjevom (ili iz jedne porodice) automatski privlače i veliki broj štetočina, dok ih udružena sadnja može zbuniti.
Kombinacije biljaka u bašti:
Sadite li bijeli luk, bilo bi poželjno da su mu u blizini krastavac, paradajz, mrkva. Mahuna voli blizinu krastavca, rotkvica, salate, cvekle, paradajza, celera, špinata, kelja pupčara, tikvice. Celeru pašu krastavac, grah, poriluk, kupus, paradajz i špinat. Cvekla bolje uspijeva ako se uz nju sade crveni luk, salata, grah. Za crveni luk poželjni su paradajz, krastavci, mrkva, cvekla. Kada je riječ o grašku, njemu odgovaraju mrkva, kupus, keleraba, salata, rotkvica, rotkve i šparoga.
Keleraba voli grašak, krompir, grah, rotkve, poriluk, celer, salatu, špinat, paradajz, kukuruz.
Ako ste posijali krastavac, uz njega slobodno dodajte grah, crveni luk i bijeli luk, ljetnu salatu, kupus, grah i celer. Nezaobilazno povrće u vrtu je krompir, koji će vam bolje uspijevati ako uz njega stavite kupus, crveni i bijeli luk, grah, zelenu ljetnu salatu i celer. Paradajz obožava i napreduje ako su uz njega mrkva, grah, keleraba, crveni luk, kupus, salata, peršun, poriluk, celer, rotkvice.
Grah bi bilo poželjno saditi uz krastavac, kupus, kelerabu, salatu, rotkvice, celer, paradajz, repu i blitvu. Poriluk ide uz mrkvu, kupus, kelerabu, salatu, celer, paradajz. Hren voli krompir.
Ako sijete rotkvice, neka im blizu budu grašak, grah, mrkva, keleraba, kupus, zelena salata, špinat, peršun, paradajz, mahune. Uz zelenu salatu najbolje idu krastavac, grah, grašak, kupus, poriluk, keleraba, paradajz, rotkve i crveni luk. Špinat treba sijati uz kupus, krompir, kelerabu, rotkvice, paradajz i grah. Mrkvi odgovaraju grašak, poriluk, crveni luk, rotkvice.
Sve vrste kupusa i kupusnjača mogu se sijati uz salate, krastavce, celer, poriluk, rotkve, špinat i paradajz. Tikvice i bundeve idu uz crveni luk i mahune, kao i ostalo povrće, jer nepoželjnih “komšija” nema.
Koje kombinacije nisu dobre?
Primjera radi, bilo koja biljka iz porodice mahunarki ne uspijeva dobro u kombinaciji s nekoliko biljaka, a to su bijeli i crveni luk, vlasac i poriluk. Biljke s lukovicom im takođe ne odgovaraju. Osim toga, mahunarke ne treba saditi uz papriku, bilo da je riječ o paprikama ili ljutim papričicama. Biljke koje odbijaju štetnike ne dozvoljavaju ni grahu da napreduje. Paradajzu odgovara lijepo i toplo vrijeme te usjevi iz hladnije sezone, kao što brokula i karfiol “imaju nešto protiv” njih, kao što je to slučaj i s paprikom i svim vrstama tikvica, uključujući bundeve.
Nježne biljke:
Biljke kao što su paprika, patlidžan, bosiljak i slično su vrlo nježne, osim ako ne živite u predjelima sa izuzetno toplim klimama, onda bi trebalo da dobro procijenite i rezervišete najsunčanija mjesta u vašoj bašti za ove visokokvalitetne, a opet nježne usjeve. Zato je potrebno da njih prvo dodate u svoj plan.
“Lutajuće” biljke:
Nakon njih posadite biljke koje imaju lozu koja luta i koja se pruža svuda po bašti, kao što su dinje, tikvice i slično. One treba da se nalaze po ivicama vaših uzdignutih leja, tako da široki listovi sa loze ne pokrivaju druge biljke. Sadnjom ovakvih biljaka po obodima omogućiće im da se rašire preko staza ili trave, a ne da smetaju drugim biljkama.
Biljke koje rastu vertikalno:
Sve što raste naviše može biti oslonac za grašak, pasulj, tikvice ili krastavac. Te biljke će morati da budu locirane tamo gdje neće zasjeniti drugo povrće. Jedini izuzetak su oblasti sa veoma vrelim ljetima, gdje će nekim biljkama kao što su špinat i zelena salata prijati malo hladovine.
Mart
Treći mjesec već je vrijeme ranog proljeća, kada su dani sve topliji. Uz to, ima dovoljno kiše da zalije novoposađene sadnice koje će tako bolje rasti. Ove sadnice redovno zalijevajte i dohranjujte te ne zaboravite prozračiti zatvorene prostore. Ako ih želite kasnije posaditi na otvoreno, vrijeme je da pripremite zemlju za to.
Neke od biljaka koje možete saditi već u martu su:
- krastavac,
- paprika,
- patlidžan,
- blitva,
- bob,
- cvekla,
- grašak,
- mrkva,
- paštrnak,
- peršun,
- proso,
- repa,
- rotkva,
- špinat,
- kelj,
- kupus,
- salata.
April
U aprilu se kreće s pripremom sadnica za iznošenje i sadnju na otvorenom prostoru. Kako ne bi doživjele šok, potrebno je mjesto na kojem rastu češće provjetravati i postepeno snižavati temperaturu prostorije. Povrće bi se već u aprilu trebalo početi štititi od pepelnice i plamenjače.
U četvrtom mjesecu vani možete posijati:
- brokulu,
- cveklu,
- kelj,
- kelerabu,
- krastavac,
- kukuruz,
- kupus,
- mahune,
- mrkvu,
- papriku,
- patlidžan,
- peršun,
- poriluk,
- rotkvicu,
- špinat,
- salatu,
- tikvicu,
- brokulu,
- karfiol,
- hren,
- krompir.
