Voćari znaju da je jesen sa temperaturama od 10 do 18 stepeni Celzijusa i dovoljno padavina, pravi period da se krene sa radovima na podizanju voćnjaka. Prije svega, neophodno je uraditi analizu zemljišta da bismo znali šta zemljištu nedostaje kako bi voćnjak napredovao.
U saradnji sa agronomima treba odabrati što povoljniju parcelu, pripremiti zemljište, nabaviti repromaterijal i kvalitetne sadnice.
Priprema zemljišta se obavlja na čitavoj površini u slučaju kad je neravna parcela ili dugo vremena nije obrađivana. U suprotnom se priprema zemljišta može obavljati u trakama (redovi)širine 1 do 1,5 m sa međurednim razmakom između traka od 3 do 4 metra. Na osnovu analize zemljišta polovina utvrđene količine stajnjaka, mineralnog đubriva i krečnog materijala se razbacuje po širini trake prije oranja. Druga polovina hranjiva se razbacuje po uzoranom zemljištu u pravcu redova prije fine pripreme zemljišta sa motokopačicama . Na ovaj način imamo pripremljenu traku (red) sa svim neophodnim hranjivima raspoređenim podjednako unutar zemljišta.
Za sadnju je najbolji dvogodišnji sadni materijal koji je nakon prve godine skraćen na 70 do 80 centimetara iznad zemlje, a iz ostavljenog pupoljka se razvila sadnica sa razgranjenjima i rodnim pupoljcima tako da ćemo imati cvjetanje odmah na proljeće. Sadnice treba da su kalemljene na 30 do 40 centimetara od zemlje da se dodatno smanji bujnost podloge.
U zasadima gustog sklopa sa 2.000 i više sadnica po hektaru (obično jabuka), prije sadnje se postavlja naslon od kolja i žice, a zatim se markiraju sadna mjesta i vrši sadnja u već pripremljenu zemlju.
Zasadi manje gustine
U zasadima manje gustine sklopa sa 500 do 1.000 sadnica, bez naslona i sa većim razmakom između sadnica u redu, sadnja se može vršiti kopanjem rupa dimenzija 40h40h40 centimetara. Kod ovakve sadnje, polovina hranjiva može da se ne razbacuje kod fine pripreme zemljišta nego se ista dodaje u rupe prilikom sadnje.
Nakon sadnje, sadnice treba zaliti ako zeljište nije dovoljno vlažno i dodatno nagaziti radi što boljeg kontakta između korjena i zemljišta. Radi zaštite od divljači zasad je najbolje ograditi pletenom žicom ili na sadnice staviti zaštitne mrežice .
Radi sprečavanja lomljenja sadnica usljed težine snijega ili udara vjetra potrebno je iste povezati na dva mjesta uz naslon ili za kolac.
Jesenjom sadnjom se daje dovoljno vremena sadnici da u toku zime uspostavi vodno vazdušni režim i da ranije krene u proljeće čime se postiže stopostotan prijem sadnice. Ovakvim pristupom imamo ranije formiranje uzgojnog oblika i brže stupanje samog voćnjaka u plodonošenje.
Autor: Resor za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi RS
Izvor: Agroportal
PROČITAJTE:
Isplati li se gajiti dunju i kako?
Od starih voćki ponovo mlade? Moguće je to uraditi, ali samo oprezno
