Šta da se radi sa voćkama kada ih zadesi grad? Prvo, protivgradna mreža. Ko ima mogućnost da je postavi bilo bi dobro da to uradi jer će vremenskih nepogoda, praćenih gradom, biti sve više.
Nakon grada, u roku od 48 časova, stabla treba prskati kontaktnim fungicidima i aminokiselinama koje ublažavaju stres kod voćaka. Pomaže i bakar. Problem je, ako grad bude pred berbu, ne može da se ispoštuje karenca. Sa jabukom je lakše jer berba većine sorti počinje od septembra.
Proizvođači koji ne žele da primijene hemijska sredstva preporučujemo sodu bikarbonu, dva kilograma na 1000 litara vode, uz dodatak 20 litara domaćeg mlijeka. Tako će se spriječiti truljenje plodova ali tretman treba ponoviti tri puta u roku od 10 dana. Mogu se dodati i aminokiseline u dozi od tri litra na 1.000 litara vode. Plodovi koji ostanu na stablu i počnu da trule, a ne budu prskani, izvor su zaraze i za one koji nisu pogođeni. Nije lako pokupiti silne plodove koje je led oborio na zemlju, a biće i onih koji će tek da otpadnu, ali to je mjera koja je nužna, sa aspekta održavanja higijene voćnjaka.
Ko odluči da nastavi sa proizvodnjom mora pokupiti plodove i oprskati, u više navrata, voće, a nakon berbe onoga što je ostalo, poželjno je da se izvrši zaštita bakarnim preparatima i prihrana folijarnim đubrivima kako bi se voćka koliko toliko snabdjela za zimsko mirovanje neophodnim elementima.
Tokom jeseni i zime preporučujemo da se izvrši krečenje cijelog stabla ( može atomizerom ) da bi se što bolje dezinfikovale rane i spriječilo propadanje stabala.
Kada je riječ o ratarskim i povrtarskim kulturama zaštita je slična. Ako su biljke mlade postoji mogućnost da se, nakon tretmana fungicidima i aminokiselinama, oporave. Što su veće i jače taj proces je neizvjesniji.
Izvor: pssrs.net
