Sadnja paprike na otvorenom polju počinje sredinom maja. Paprika je toploljubiva biljka i sadi se kada prestane opasnost od mrazeva i temperatura zemljišta se ustali na oko 15 stepeni.
Povoljni periodi za sadnju rasada paprike na otvorenom polju zavise od terena:
- u nižim dijelovima 15-25. maj (berba oko 1. jula),
- u višim dijelovima 25. maj-10. jun (berba oko 15. jula).
Treba izbjegavati ranu sadnju jer kada je zemljište hladno korijen se slabo razvija, rast je usporen i listovi žute.
Biljke posađene kasno se teško održavaju (ako su temperature u tom periodu visoke) i pate od nedostatka vlage.
Paprika zahtjeva plodna, strukturna zemljišta, dobrog vodno-vazdušnog režima i povoljnih fizičko-hemijskih osobina. Najbolja su černozem i aluvijalna zemljišta.
Na isto mjesto papriku treba saditi tek nakon 4-5 godina.
Razmak sadnje paprike
Najbolji rezultati sadnje paprike su ako se rasad posadi posle kiše ili zalivanja, u večernjim satima. Ako je zemljište pre sadnje suvo treba ga zaliti, pustiti da se prosuši, pa tek onda pristupiti sadnji. Na otvorenom polju najčešće se sadi na rastojanju 50-60 x 20 cm.
Dubina sadnje treba da je 5–6 cm, do kotiledona ili jedan cm dublje. Nije preporučljiva dublja sadnja zbog toga što treba više vremena da se zemljšte zagrije na većoj dubini jer je primanje rasada otežano.
Navodnjavanje
Paprika je najosjetljivija na nedostatak zemljišne vlage poslije presađivanja i u fazi cvjetanja i razvoja plodova.
Na lakšim zemljištima paprika se navodnjava češće, većim količinama vode, dok na težim rjeđe, manjim količinama vode.
Nakon sadnje papriku ne treba zalivati velikim zalivnim normama. Ako je zemljište zaliveno pred sadnju, onda je dovoljno oko 10 l/m2.
Za vrijeme toplog vremena zalivnu normu od 10-15 l/m2treba ponoviti 2-3 puta.
Nakon ukorijenjavanja papriku treba zaliti sa oko 20-30 l/m2.
Kontrolu stanja usjeva obaviti nakon 5-7 dana i ako je potrebno popuniti prazna mjesta i ponoviti navodnjavanje.
Kultivacija i okopavanje
Njega paprike podrazumijeva više kultiviranja i okopavanja. Prvo kultiviranje obaviti dvije nedjelje nakon rasađivanja, a kasnije poslije svakog navodnjavanja ili jače kiše. Dubina kultiviranja do 7 cm.
U toku vegetacije potrebno je uraditi i dva do tri okopavanja kako bi se razmrvilo zemljište oko korijena i posjekao kororv.
Prihranjivanje
Uspješna proizvodnja zavisi od prihranjivanja. Svaka faza razvoja biljke zahtjeva određen odnos hraniva. Savjet Vladice Stefanović, dipl. inž. poljoprivrede je da prihranu treba obaviti na sljedeći način:
1) Faza ukorijenjavanja
Startujemo sa jačom dozom fosfora (1:4:1). Povećan sadržaj fosfora pospješuje razvoj korijena i ukorijenjavanje rasađene biljke. Njegov značaj u fazi ukorijenjavanja se povećava sa hladnoćom zemljišta.
2) Faza početnog porasta
Do zametanja plodova ujednačen odnos NPK hraniva (1:1:1). Ova faza traje do početka intenzivnog cvjetanja i oplodnje. Približno je podjednako usvajanje osnovnih elemenata ishrane. Fosfor ima značajnu ulogu u procesu cvjetanja tako da je nadalje on konstantno prisutan.
3) Faza od zametanja do porasta prvih plodova
Do prve berbe više kalijuma i azota (2:1:3). Kalijum pospješuje boju, ukus, kvalitet i trajnost plodova paprike. Sa višim temperaturama i jačom svjetlošću povećava se potrošnja azota.
4) Faza intenzivnog plodonošenja
U plodonošenju još više kalijuma (2:1:4). Što je više plodova na biljci, veća je i potražnja za kalijumom. Od faze početnog porasta, pa do kraja berbe prema uputstvu stručnog lica dodavati fertigacijom i folijarnom prihranom Ca. Česta je pojava u paprici trulež vrha ploda, koja nastaje usled nedostatka kalcijuma.
Tokom vegetacije kod paprike se može obaviti i folijarna prihrana u cilju obezbeđenja boljeg porasta i zdravstvenog stanja biljaka, dodavanjem različitih folijarnih đubriva sa makro i mikro elementima.
Izvor: poljosfera.rs
PROČITAJTE:
Proizvodnja kvalitetnog rasada paprike
Paprika u plasteniku tokom cijele godine – Savjeti za uspiješan uzgoj
Paprika – 7 razloga zbog kojih bi je trebalo češće jesti
