Najznačajnije i najčešće gljivične bolesti krompira kod nas su: plamenjača i alternarija, odnosno crna pjegavost, koje značajno utiču na prinos i kvalitet krtola, zatim suva fuzariozna trulež krompira, obična i prašna krastavost krtola.
Krompir (Solanum tuberosum) kao važan prehrambeni proizvod za ishranu stanovništva kod nas i u svijetu zauzima i najveće površine od svih povrtarskih kultura. Imamo povoljne agroekološke uslove za uzgoj ove kulture, ali ipak se trebamo pridržavati svih agrotehničkih mjera u procesu proizvodnje, kao i mjere zaštite od bolesti i štetočina.
Najčešće gljivične bolesti krompira
Plamenjača krompira (Phitophtora infestans)
Prvi simptomi se javljaju pred cvjetanje, što zavisi od temperature, broja kišnih dana i količine padavina. Temperatura od 16-24°S i veća količina padavina pogoduje razvoju ove gljivice. Prvi simptomi se uočavaju na listovima u vidu sivo smeđih pjega, koji kasnije nekrotira i izgleda kao spaljen. Sa naličja listova uočavaju se bjeličaste preavlake u vidu plijesni, što ustvari predstavlja miceliju gljive. Zaraza se prvo ostvaruje na vrhu lista i šire se u obliku slova „V“ . Spore gljive se veoma brzo šire, naročito ukoliko je vrijeme vlažno.
Pročitajte: Od sadnje do berbe krompira: Važnost upravljanja svim fazama rasta za visok prinos i kvalitet
Suzbijanje se obavlja preventivno kombinovanjem agrotehničkih, mehaničkih i bioloških mjera i hemijskim putem, primjenom registrovanih fungicida na bazi bakra (bakar-oksihlorid, bakar-hidroksid, bakar sulfat), preparatima na bazi metalaksila, dimetomorfa, i drugih. Primjena hemijskih sredstava obavlja se u skladu sa uputstvom za upotrebu i uz poštovanje karence.
Crna pjegavost (Alternaria solani)
Simptomi se uočavaju se na listu i krtolama. Prvi sismptomi se uočavaju na donjem najstarijem lišću u vidu sitnih, okruglih sivo-mrkih pjega koje se šire u vidu koncentričnih krugova, oko kojih se javlja hloroza. Kod veće zaraze list nekrotira i suši se. Pjege na krolama su tamne boje, kružnog ili nepravilnog oblika, a krtola je udubljena na mjestu pjege. Razvoju ove gljivice pogoduju više temperature i visoka vlažnost vazduha.
Pored agrotehničkih, mehaničkih i bioloških mjera, za suzbijanje ove bolesti koriste se fungicidi na bazi bakra, difekonazola, azoksistrobina, metirama, boksalida i dr.
Suva fuzariozna trulež krompira (Fusarium srr)
Javlja se na krtolama, a kod nas je i najštetnija bolest uskladištenih krtola. Simptomi su u vidu sitnih mrkih nekrotičnih pjega, koje kasnije povećavaju svoj obim i zahvataju veći dio ili čak cijelu krtolu. Pokožica oboljele krtole je smrežurana i naborana, a tkivo se suši. Na površini zaraženog tkiva formiraju se bjeličaste naslage micelije i reproduktivnih organa gljive, a u sredini krtole se pojavljuju šupljine.
Infekcija gljivicama roda Fusarium se ostvaruju preko oštećenih mjesta na krtolama nastalim tokom vegetacije, vađenja, trasporta i skladištenja krompira.
Suzbijanje se obavlja preventivno, izbjegavati oštećenje krtola, krtole čuvati u prohladnim, suvim skladištima, u toku vegetacije krtole moraju biti dobro pokrivene zemljom, naročito pred kraj vegetacije, redovnom zaštitom od plamenjače i alternarije.
Pročitajte: Koraci za uspješan uzgoj krompira: Kako pripremiti zemljište i povećati prinos uz pomoć organskog đubriva
Obična krastavost krompira (Streptomyces scabies)
Početni simptomi se uočavaju na pokožici krtole u vidu crvenkasto-mrkih pjega, nakon čega se formitraju kraste, bez praškaste mase. Zaraza je najjača ako su u fazi cvjetanja visoke temperature i tada su krtole najosjetljivije. Intenzitet krastavosti zavisi od osjetljivosti sorte i ekoloških uslova proizvodnje. Krtole zaražene ovim parazitom lošeg su kvaliteta i gube tržišnu vrijednost. Prenosi se zaraženim sadnim materijalom.
Suzbijanje se sprovodi preventivno, primjenom višegodišnjeg plodoreda sa travama i leguminozama, upotrebom zdravog sadnog materijala, gajenjem otpornih sorti u uslovima navodnjavanja i na neutralnim zemljištima.
Prašna krastavost krompira (Spongospora subterranea)
Simptomi se javljaju na podzemnim dijelovima biljke, a najviše na krupnijim krtolama, te su kao takve lošeg kvaliteta i gube tržišnu vrijednost. Prvi simptomi su u vidu purpurnih mrkih plikova. Pokožica na napadnutom mjestu se suši i puca u obliku zvijezde, a pukotina je ipunjena praškastom masom koju čine spore gljive po čemi i nosi naziv.
Za razliku od obične krastavosti, kojoj odgovaraju suva, laka i pjeskovita zemljišta alkalne pH vrijednosti, prašnoj krastavosti odgovaraju kisela, teža i vlažnija zemljišta.
S obzirom da se prenosi zaraženim biljnim ostacima i zemljištem, potrebno je vršiti uklanjanje zaraženih krtola, sadnju zdravih krtola na dreniranom zemljištu, poštovanje plodoreda i ne pretjerivati s navodnjavanjem u fazi razvoja krtola.
