Uspjeh pčelarske proizvodnje uglavnom zavisi od bagremove paše. Otuda je neophodno što bolje pripremiti pčelinja društva kako bi spremno dočekala glavnu pašu.
Srđan Zafirović, stručnjak za stočarstvo u vranjskoj Pljoprivredno stručnoj službi, ističe da je svako zdravo pčelinje društvo sa dovoljnim brojem pčela, odnosno više mladih pčela, medom, kvalitetnom maticom, cvjetnim prahom i pravilno izrađenim mladim saćem spremno za bagremovu pašu.
Pregled pčelinjeg društva
Da bi postigli ovaj cilj, pčelari krajem marta ili u aprilu moraju da odrade i glavni pregled društva. Ovaj posao oni treba da obave kada je toplo vrijeme, bez kiše, jakih vjetrova i temperature preko 20°C. Tom prilikom obavezno treba da izvade materijal za utopljavanje kako bi se osušio na suncu ili da ga zamjene novim. Tokom pregleda treba da utvrde jačinu i zdravstveno stanje pčelinjih društava, količinu legla, kvalitet matice i hrane.
Cvjetanje biljaka stimuliše pčele da šire gnijezdo
U drugoj polovini marta dolazi do cvjetanja većeg broja biljaka, a samim tim i do većeg unosa nektara i cvjetnog praha u košnici. Sve to predstavlja veliki stimulans za širenje i razvoj legla i izraženiji je ukoliko je lijepo i toplo vrijeme.
“Zato pčelari proširivanje pčelinjeg gnijezda rade kada u košnici postaje tijesno i kada broj mladih pčela prevazilazi broj zimskih pčela. Ovaj posao nikako ne treba da obave ranije jer može doći do nazeba legla, a nikako ne smiju i da zakasne jer mogu da uspore razvoj legla. Pčelari počinju proširivanje kada se krajnji okviri u gnijezdu zaposjednu pčelama. Tada se ubacuju satne osnove i saće do krajnjih okvira sa leglom, a kod jakih društava može i u centar”, priča Zafirović.
On podsjeća pčelare da se stimulativno skidanje mednih poklopaca najčešće provodi na srednjim satovima na kojima se oko legla nalazi stari ili kristalni med. Taj med ometa brzo širenje legla, pa je zbog toga neophodno na svakih četiri do pet dana otvarati ili viljuškom izgrebati sa obje strane četvrtinu saća i poprskati toplom, slabo osoljenom vodom. Jedna od stimulativnih metoda je i prihranjivanje toplim sirupom (šećer : voda = 1:1) u količini od 0,3l.
Obavezno prihranjivanje
Skupljanje cvjetnog praha i propolisa je, u ovo doba godine, veoma važan posao za pčelare. Pčelama je za normalni razvoj potrebno negdje oko 1/3 od unijetog polena. Pravo vrijeme za postavljanje sakupljača polena i propolisa je kad se rascvjeta voće. Za polen se mrežica stavlja iznad podnjače, a za propolis na gornji nastavak preko satonoše ispod poklopca.
“Ako pčelar pri pregledu ustanovi da nema dovoljno hrane tada će u odnosu na spoljnu temperaturu prihranjivanje obaviti na dva načina. Ukoliko je temperatura noću manja od 10°C prihranjivanje će obaviti pogačama (šećerno – mednim ili šećernim) ili dodavanjem okvira sa medom. Ukoliko je temperatura preko 10°C za prihranu koristiće šećerni sirup ( šećer : voda = 2:1)”, naglašava Srđan Zafirović.
Zamjenu saća je najbolje uraditi kada je dobra paša
Stručnjaci vranjske Poljprivredno stručne službe savetuju pčelarima da je poželjno da svake godine zamjene ¼ starog nepravilnog saća. Zamjenu saća je najbolje uraditi kada je dobra paša sa dosta polena i to u aprilu. Za razavoj pčela neophodne su i velike količine vode, pa treba aktivirati pojilo koje će biti na suncu i uvijek imati vodu. Pojilo povremeno treba čistiti i dezinfikovati.
“Pred glavnu pašu pčelari treba da dodaju i nastavke kako pčelinje društvo ne bi dobilo nagon u jeku paše za prirodno rojenje, koji bi bio jači od nagona za skupljanje hrane, a samim tim bi izgubili glavnu pašu. Dodavanje nastavka se obavlja u popodnevnim časovima na temperaturi preko 20°C, kada u košnici ima 8-9 okvira sa leglom i kada su ulice posjednute pčelama”, navodi Zafirović.
Spajanje nedovoljno razvijenih pčelinjih društava obavlja se 10 do 15 dana prije cvjetanje bagrema direktnom ili indirektnom metodom. Najčešće slabo društvo se spaja sa jakim pri čemu u novom društvu je matica iz jačeg društva. Pčelar svojim pravilnim radom potpomaže stvaranje jakog i zdravog društva koje će biti spremno da iskoristi glavnu pašu.
Izvor: AgroKlub
PROČITAJTE:
Čime i kada prihranjivati pčele?
Šta uraditi ako su vam uginule pčele
Kako tokom zime provjeriti da li je u košnici sve u redu, a pri tome ne uznemiriti pčele
