Benefiti jesenje sjetve i sadnje su višestruki, a kao dva najznačajnija izdvajaju se konzumiranje svježih plodova u rano proljeće i ekonomski efekat koji ovakav način proizvodnje obezbjeđuje, jer povrće u rano proljeće postiže veliku tržišnu cijenu.
Neophodan preduslov za uspješnu sjetvu i sadnju povrtarskih kultura je odabir pogodne sorte, optimalno vrijeme sjetve i sadnje i pravilno sprovođenje agrotehničkih mjera, kako bi biljke lakše podnijele uslove koji vladaju tokom zime.
Agrotehničke mjere koje je potrebno sprovoditi su prije svega mjere zaštite povrća od prouzrokovača bolesti, štetočina i korova, zatim pravovremeno đubrenje uz poštovanje preporučenih doza i zaštita od jakih vjetrova, što se postiže izborom odgovarajućeg terena. Treba imati u vidu da mlade biljke lakše prezime nepovoljne uslove od starijih, te zbog toga treba voditi računa o rokovima sjetve i sadnje u leje kao i na stalno mjesto.
Pročitajte: 4 RAZLOGA DA OVU JESEN POSADITE LUK: Savjet baštovana koji ne smijete da zanemarite
Bijeli luk
Bijeli luk dolazi na drugo mjesto u plodoredu, na istu parcelu se vraća posle 3-4 godine i najbolje uspijeva poslije krompira, kupusnjača, šargarepe, peršuna, krastavaca, salate i tikvica.
Najbolja zemljišta za gajenje bijelog luka su sunčana, plodna, srednje teška i srednje laka sa neutralnom pH reakcijom, zatim zemljišta koja dobro drže vlagu i koja su bogata hranljivim materijama zbog izraženih potreba ovog usjeva. Bijeli luk ima visoke zahtjeve prema kompostu (3-5 kg/m3) jer sa 10 kg lukovica usvaja 50-80g azota, 20g fosfora i 40-80g kalijuma.
Čenovi bijelog luka sade se u jesen, u oktobru mjesecu i koriste se dobri, zdravi i krupni čenovi jer daju veću lukovicu sa krupnijim i kvalitetnijim čenovima. Dubina sadnje je 4cm, a čenovi se sade vrhom na gore, jer u suprotnom čenovi teže ili nikako ne niču. Razmak između biljaka je 5-10cm i 20-30cm između redova prilikom sjetve u redove ili razmak između biljaka 10 cm i između redova 15-20 cm ukoliko se bijeli luk gaji na gredicama.
Za mladi luk čenove je potrebno posaditi u septembru mjesecu, a potrošnja je u novembru.
Crni luk
Za gajenje crnog luka najbolja su laka do srednje teška zemljišta dobre strukture i plodnosti, čija je reakcija slabo kisela ili neutralna.
Pročitajte: Sadnja luka u jesen: Savjeti i najbolje sorte za uspješnu berbu
Savjeti za sadnju i njegovanje crnog luka
Obrada zemljišta prije jesenje sadnje obuhvata predsetvenu pripremu kako bi zemljište bilo mrvičasto, što omogućava ujednačenost i brzinu nicanja, a obavlja se odmah nakon skidanja prethodnog usjeva. Ukoliko je zemljište suvo, preporučuje se prethodno navodnjavanje.
Luk ne podnosi monokulturu i na isto mjesto se vraća poslije 3-4 godine, što je preventiva protiv širenja plamenjače, nematoda i najznačajnije štetočine luka – lukove muve. Treba ga saditi na parcelama gdje su prethodno gajeni krastavci, kupus, paprika, paradajz ili strna žita, dok kao predkulture nisu preporučljivi grašak i ostalo lukovičasto povrća, kao i lukovičasto cvijeće.
Jesenja proizvodnja obavlja se na dva načina, iz rasada i sadnjom arpadžika.
Sjetva za proizvodnju rasada obavlja se u avgustu mjesecu, a rasađivanje krajem septembra i početkom oktobra kada rasad ima 3-4 lista, dok se sadnja arpadžika za mladi luk obavlja u septembru i oktobru mjesecu.
Sadnja na otvorenim parcelama najčešće se obavlja u trake s pet redova, sa razmakom između redova 25cm a između traka 40-50cm. Razmak u redu treba da bude 10cm a dubina sadnje je 2-3cm.
U zaštićenom prostoru crni luk se sije u redove sa međurednim razmakom 8-10cm i razmakom u redu 4-5cm. Gaji se kao čist usjev ali i kao međukultura između zelene salate, jer su ove dvije biljke izuzetno dobri susjedi. Preporučuje se sukcesivna sjetva u razmacima 15-20 dana čime se osigurava kontinuitet u dospijevanju, piše Espreso.
