Husref Bradarić, jedan od osnivača Udruženja poljoprivrednika ‘Zdrava hrana’ iz Liskovca kod Gradiške tvrdi da ni 16 godina od osnivanja, udruženje nije riješilo osnovne probleme u proizvodnji zdrave hrane. U velikom plasteniku za berbu je prispjelo više od jedne tone paradajza, te više stotina kilograma najkvalitetnije paprike. Riječ je o starim provjerenim sortama paradajza ‘volovsko srce’ i ‘jabučar’, te o paprikama ‘roga’ i ‘babura’. Nedostatak tržišta i konkretne podrške od institucija glavni su problemi ‘tavorenja’ ovog udruženja.
-Preduzeće iz Banja Luke sa kojim imamo potpisan ugovor o saradnji zatvorilo je svoju prodavnicu. Još uvijek nismo dobili ni konkretnu podršku od resornog ministarstva. Nama su obećane subvencije, ali ovo nije konvencionalna proizvodnja i klasične subvencije su nam nedovoljne. Na drugoj strani tržište nije spremno da apsorbuje našu proizvodnju. Recimo, naš paradajz mora u veleprodaji biti skuplji za 50 odsto od komercijalnog.Nama bi odgovarala cijena od dvije marke za jedan kilogram, rekao je Bradarić.
Ostvareni kontakti sa više ministarstava u Vladi Republike Srpske
Husref Bradarić kaže da je delegacija Udruženja poljoprivrednika ‘Zdrava hrana’ razgovarala sa predstavnicima više ministarstava u Vladi Republike Srpske.Ponudili su da ministarstva po prihvatljivim i ekonomski opravdanim cijenama obezbijede otkup paradajza i paprike za potrebe zdravstvenih ustanova, škola i vrtića, kuhinja u đačkim i studentskim domovima i drugim ustanovama. Ostvarili su dobru saradnju i sa Poljoprivrednim fakultetom iz Banja Luke, a zatražili su susret i sa premijerom Radovanom Viškovićem.
-Imamo šta ponuditi tržištu, savladli smo abecedu organske proizvodnje. Treba nam konkretna podrška, a neophodno nam je i poljoprivredno zemljište. Tražimo čak 120 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta pod zakup i na višegodišnju koncesiju i obezbijedićemo posao i egzistenciju za veći broj porodica u Liskovcu, Dubravama, Rovinama i susjednim selima, tvrdi Bradarić.
U Liskovcu radi i postrojenje za preradu kamilice
Liskovačko udruženje prvo je u našoj zemlji počelo uzgoj i preradu kamilice za potrebe domaćih farmaceutskih kuća. U sklopu mjesnog doma sagradili su pogon za sušenje i doradu cvijeta i pulvisa kamilice. Ranijih godina sijano je do deset hektara ovog ljekovitog bilja. Pogon je u doradi, radi se o uslužnoj proizvodnji.
-Za ‘Pharmamed’ iz Travnika dorađujemo cvijet i pulvis kamilice. Ovoj kompaniji godišnje treba pet tona osušenog cvijeta kamilice, i to je naša velika šansa. Imamo mehanizaciju, čak i berač, pa zatim selektor i mašine za doradu cvijeta. Usko grlo nam je sušara, koja može pratiti proizvodnju do sedam hektara. To bismo lako riješili, kada bismo dobili potrebno državno poljoprivredno zemljište. Naša kamilica ispitana je u njemačkim laboratorijama i dobila je vrhunske ocjene. To je adut, koji ne smijemo ispuštati, smatra Husref Bradarić.
Udruženje poljoprivrednika ‘Zdrava hrana’ iz Liskovca uspostavilo je tijesnu saradnju i sa Poljoprivrednim fakultetom iz Banja Luke, pa je moguća i zajednička proizvodnja. Plodne oranice Lijevče polja idealne su za organsku proizvodnju povrća, ljekovitog i začinskog bilja, a Liskovčani svjesnih svoga iskustva i mogućnosti zatražili su od države samo adekvatne podsticaje, podršku za pripremljene projekte i kvalitetno državno poljoprivredno zemljište. U stanju su, kako tvrde, da obezbijede najkvalitetniju sirovinu domaćoj farmaceutskoj industriji, te kvalitetno organsko povrće za veće tržište. Sigurni su da bi se u tom slučaju proizvodnja omasovila i bilo bi posla za nezaposlene agronome i brojne poljoprivrednike.
Boško Grgić
Izvor: AgroSavjet
