U Republici Srpskoj je zasijano preko 45.000 hektara pod pšenicom. Očekivani prinos u 2019. godini za one usjeve u kojima su ispoštovane sve preporučene agrotehničke mjere će iznositi 6-7 tona, dok se prosječan prinos za Republiku Srpsku procjenjuje na 4,5 tona po hektaru.
Preporučena otkupna cijena pšenice roda 2019. godine u Republici Srpskoj je cijena pšenice u Srbiji uvećana za troškove prevoza. Svaka cijena ispod navedenog nivoa išla bi na štetu domaćim proizvođačima.
Ovo je konstatovano na sastanku predstavnika Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske sa proizvođačim pšenice i predstavnicima Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača.
Predstavnici Ministarstva su takođe prezentovali rezultate kontrole proizvodnje pšenice kod korisnika podsticajnih mjera, te najavili izmjene koncepta podrške proizvodnji pšenice u narednom periodu.
U Republici Srpskoj je zasijano preko 45.000 hektara pod pšenicom. Očekivani prinos u 2019. godini za one usjeve u kojima su ispoštovane sve preporučene agrotehničke mjere će iznositi 6-7 tona, dok se prosječan prinos za Republiku Srpsku procjenjuje na 4,5 tona po hektaru.
Kilogram pšeničnog zrna ide do 0,40 KM
A kada je riječ o cijeni pšenice u Srbiji, ona je najskuplja u regionu. Naime, kilogram pšeničnog zrna je u toku prošle sedmice iznosio 23,5 do 24,1 dinar, odnosno 0,39 KM do 0,40 KM. Ovom je cijenom pšenica dostigla svoj petogodišnji maksimum, što je suprotno stanju na drugim tržištima u okruženju. Zbog toga je cijena pšenice mlinare u Vojvodini navela da po žito odlaze u Mađarsku.
Ovakva cijena pšenice pogoduje proizvođačima, i nije bila tako dobra još od marta 2013. godine. No, koliko je dobra za proizvođače, toliko može biti i loša za njih. Naime, podizanjem cijene, pšenica dolazi do nekonkurentnog statusa kada je u pitanju izvoz baš zbog toga što je u susjednim zemljama jeftinije.
Do podizanja cijene je došlo jer je ponuda kvalitetne pšenice mala.
Izvor: Agroklub
