BiH je zemlja resursa. BH poljoprivrednici napominju da naša zemlja može zadovoljiti 80 posto potreba hrane. Poljoprivredne površine zauzimaju oko polovine ukupnih površina. Međutim, većina njih je neiskorištena. Mi se bez obzira na to hranimo uvozom. Vode imamo u izobilju a uvezeno je u vrijednosti 150 miliona maraka.
Domaćim proizvodima pokriva se tek mali procenat potreba hrane. Sve ovo natjeralo je poljoprivrednike za osnivanje bh. poljoprivrednog udruženja.
Poljoprivrednici Nedzad Bićo i Muhamed Softić bili su gosti u emisiji Dobar dan BiH. Kažu da je politika uticala na to da ne dođe do osnivanja bh poljoprivrednog udruženja, ali naglašavaju da ih politika više ne može pokolebati.
- Održali smo niz sastanaka, a tek onda išli na osnivačku skupštinu. Stabilni smo. Nećemo dati da nas politika pokoleba. S tom istom politikom mi se borimo – kazao je Muhamd Softić predsjednik Udruženja poljoprivrednika Vogošća
Kažu, opredijelili su se na ovaj korak, jer je poljoprivreda počela propadati, farme se zatvarati, a ljudi odlaziti van BiH. Poljoprivrednici iz cijele BiH digli su se na noge. Odlučili su se da zajednički osnuju udruženje. Poruke su iste i iz RS-a a i Federacije.
- Političari neka rade svoje, oni vječito nešto dijele. Nas ne zanima ta podjela, zanima nas država, poljoprivreda. Mi ne živimo jedni pored drugih mi živimo jedni sa drugima. Mi pokušavamo i nadam se da ćemo im dokazati da je nebitno ko je ko, bitno je ko je čovjek. Svi želimo nešto od države a niko ništa državi ne daje. Državu možemo napraviti samo kada smo svi zajedno – kazao je Nedžad Bićo potpredsjednik Udruženja poljoprivrednika BiH
Kažu, žele da budu legalni partneri sa ministarstvom i da ovo udruženje bude od interesa za sve građane Bosne i Hercegovine. Najveći problem je navode, nekonkurentnost, veoma malo izdvojenih sredstava, malo proizvodnje, rad sa starom mehanizacijom, a PDV isti za sve.
Razočarani su i stavom države, kažu da je poljoprivreda bačena pod noge. Navode primjer kada je prije rata u BiH uvoz iznosio tek 20 posto, svih ostalih 80, proizvodili smo sami. Iako nam hektari zemlje stoje zarasli i neiskorišteni, od 2014 do 2017. godine uvezli smo mesa u iznosu 600 miliona KM, a živih životinja za čak 300 miliona maraka.
- Zajednički nastup je pokazatelj i političarima i svima da možemo zajedno, nas ne zanima ko je Bošnjak, Srbin, a ko Hrvat. Kod nas u udruženju tih podjela nema. Zanima nas rad, proizvodnja i država – poručuju poljoprivrednici.
Nadaju se i da će ubrzo dobiti pozitivan odgovor, od ministra Šarovića.
Izvor: Hayat.ba
