Plamenjača luka (Peronospora destructor) je prvi put zabilježena 1841. godine u Engleskoj, a kasnije se proširila u mnoge krajeve svijeta i danas je prisutna svuda gdje se gaji luk.
SIMPTOMI BOLESTI
U proljeće, tokom aprila i početkom maja, u usjevu se mogu uočiti žarišta u kojima pojedinačne biljke imaju blijedu boju lišća i zaostaju u porastu.
U usolovima visoke vlažnosti i povećane toplote na lišću ovih biljaka uočava se prljava sivoljubičasta prevlaka.
Na mjestima infekcija lisno tkivo nekrotira usljed čega nastaju kraće ili duže pjege, koje se šire od vrha ka osnovi lišća.
Oboljelo lišće počinje da vene, a kasnije se suši.
Simptomi na lišću od sekundarnih infekcija se javljaju u vidu hlorotičnih uzdužnih pjega, koje se vremenom povećavaju i njihov središnji dio najprije postaje vodenast, a potom mrke do crne boje.
Plamenjača se u usjevu brzo širi i za kratko vrijeme zahvati sve biljke. Oboljele biljke izgledaju kao da su spaljene vatrom, odakle naziv bolesti „plamenjača“.
Micelija iz oboljelog lišća prelazi u lukovice i na unutrašnjim ljuspama se javljaju zagasite pjege, a u slučaju sistemične zaraze dolazi do truljenja čitave lukovice.
CIKLUS RAZVOJA
Ova gljiva se uglavnom održava micelijom u oboljelim glavicama ili zaraženom arpadziku. U proljeće, kada se iz oboljelih lukovica razvija nova biljka, micelija nastavlja svoj razvoj i sistemično se širi kroz biljku. Kao rezultat sistemične zaraze micelija zahvata novoobrazovano lišće. Preko lišća ova bolest ( konidijama i konidioforama) se dalje širi na zdrave biljke i ostvaruje infekciju.
MJERE ZAŠTITE
Od preventivnih mjera zaštite preporučuje se korišćenje zdravog arpadzika, odnosno lukovica pri proizvodnji sjemena.
Inaktiviranje gljive (uništenje) u lukovicama je moguće njihovim izlaganjem temperaturi od 40 ºC u trajanju od 8 sati, 45 ºC za 4 sata ili 50 ºC za 25 minuta.
Preventivna prskanja luka tokom vegetacije daju odlične razultate u suzbijanju ovog patogena međutim pri nepovoljnim klimatskim uslovima i brzom porastu biljaka, preventivnim prskanjima se često ne ostvaruje zadovoljavajuća zaštita.
Zahvaljujući novim sistemičnim fungicidima zaštita luka od plamenjače postala je jednostavna.
U zaštiti luka od prouzrokovača plamenjače mogu se koristiti fungicidi na bazi bakra, cineba, cineba + metalaksila, hlorotalonila, metalaksila, mankozeba, metalaksila-M+bakar-oksihlorida, metalaksila-M+ cineba i propineba.
Izvor: AgroSavjet
Pročitajte još:
Žućenje listova luka: Uzrok i spriječavanje
Zašto neki luk ima cvijet, a neki ne?
