Poljoprivredno gazdinstvo Jakovljević tradicionalno se bavi proizvodnjom voćnoloznog sadnog materijala više od šezdeset godina.
U selu Selište (susjedna Srbija), ova porodica generacijski proizvodi široku paletu sadnica. Počeli su sa proizvodnjom loznih kalemova koji su izvozili u SSSR. Međutim, nestabilna cijena voća i varijabilna potražnja opredijelila ih je da svoju dotadašnju proizvodnju promijene.
“Krajem osamdesetih godina prošlog vijeka, usljed teške ekonomske situacije i raspada Sovjetskog Saveza počeli smo proizvoditi voćne sadnice. Njihova ponuda u početku bila je standardna ali 2000. počeli smo intenzivno proizvoditi i sadnice oraha, lješnika i badema”, kaže Jakovljević.
U saradnji sa “Ferero Rošerom” iz Italije, zasadili su preko 1.200 hektara zasada vrhunskih sorti lješnika.
“Ideja o proizvodnji sadnica pistacija rodila se prije pet godina, kada sam saznao da se nedaleko od nas nalaze plodonosna stabla ovog voća stara nekoliko godina, koja se ne štite od mraza i ne zahtijevaju posebnu njegu”, otkriva Jakovljvić.
Od tada kreće njihovo angažovanje, posvećenost ovoj biljnoj vrsti koja je neobična za naše podneblje.
Ranijih godina sarađivao je sa profesorom Ivom Miljkovićem iz Zagreba na njegovoj knjizi “Ljeska”. Znao je da on ima knjigu o pistacijama, krenuo je u edukaciju, istraživanje o sortama, podlogama, tipovima tla i klimatskim uslovima.
Za početak je kao najbezbjedniju odabrao sortu kerman kao žensku, najzastupljeniju na svijetu u različitim klimatskim područjima i mušku sortu peters koja ima najduži period polenizacije.
U svom rasadniku trenutno u ponudi imaju dvogodišnje sadnice u biorazgradivim kontejnerima sa kojima se sade jer imaju jako osjetljiv piramidalni korijen i nije preporučljivo uklanjati zemlju tokom sadnje.
Ove godine u saradnji sa kolegama iz Turske i Grčke rade na proširenju asortimana. Nove sorte aegina, gumdrop i bjanka biće u ponudi sredinom sljedeće godine.
“Intenzivno radimo na kalemljenju terebintusa u Hrvatskoj koji je izuzetna podloga pistacija. Hrvatska je do prošle godine terebintus tretirala kao korov, nisu znali šta je” kaže Jakovljević.
Kalemljenjem se određuje sorta, pol biljke kao i izbor podloge prema klimatskim i zemljišnim uslovima u kojima se proizvodnja obavlja.
Pistaći ili pistacije su inače dvodome biljke, imaju samo jedan pol cvjetova i zato je potrebno imati mušku i žensku biljku.
Muške biljke oprašuju radijus od 30 metara, tako da najudaljenija ženska sadnica ne smije biti više od 15 metara udaljena od muške, kako u redu tako i u bočnim redovima.
Bitno je napraviti dobar raspored i tako svesti na minimum muške sadnice koje ne plodonose i nisu rentabilne u zasadu.
Sadnice pistacija počinju da plodonose u petoj godini ukoliko su kalemljene.
Poslije deset godina imaju prinos 15 kilograma čistog ploda, što je maksimalan urod u aktuelnim proizvodnim uslovima.
Rentabilnost
Sazrijevanje plodova počinje krajem avgusta kada se makazama skidaju grozdovi i suše na promaji do pucanja ljuske.
Veleprodajna cijena pistacija kod nas trenutno iznosi 20 evra po kilogramu, a otkupljuju ga konditori i trgovine zdravom hranom.
Riječ je o veoma rentabilnoj voćnoj vrsti, ako uzmemo u obzir visinu uloga, održavanje zasada i cijenu ploda.
Izvor: nezavisnenovine
PROČITAJTE:
Pistaći – Skupa ali zdrava namirnica!
