Naslovnica Poljoprivredne grane Pčelarstvo Panika među pčelarima: iz Afrike u naše susjedstvo stigao opasni insekt

Panika među pčelarima: iz Afrike u naše susjedstvo stigao opasni insekt

Ilustracija

U Sloveniji je ove jeseni primjećena prisutnost orijentalskog stršljena (Vespa orientalis), invazivne vrste koja bi na proljeće mogla nanijeti štete u pčelinjacima, piše stručni časopis “Slovenski čebelar”, a prenose i ostali mediji u susjednoj državi.

Prve primjerke te vrste, koja se od domaćeg europskog stršljena (Vespa crabro) ne razlikuje veličinom nego bojom (ima žute pruge na zadku i žute pjege na glavi) primijetio je sredinom rujna pčelar sa slovenske obale kod Ankarana, a već su zabilježeni i slični slučajevi kod Trsta.

Analize su pokazale da se ne radi o isto tako invazivnom azijskom stršljenu (Vespa velutina var. nigrithorax), kako je pčelar najprije posumnjao,  nego o orijentalskom  stršljenu, vrsti koja živi u Africi, na Madagaskaru, ali se naselila i u dijelovima jugoistočne Europe.

Slično kao azijski stršljen, koji se je već proširio po dijelovima Europe, i orijentalski bi mogao nanijeti štete u pčelinjacima. Radi se o predatoru koji na ulazu u košnicu lovi pčele radilice i stražarice, ali upada i u unutrašnjost košnice, krade ličinke, med, pelud i pčele te ih odnosi u svoja gnijezda za prehranu svog pomladka.

Posljedica takvog djelovanja je obično osiromašenje roja i smanjenje broja mladih pčela uslijed nedostatatka hrane. Orijentalski stršljeni štetu nanose i voćarima i vinogradarima jer se hrane voćem, te grizu mladice i lišće, kako bi dobili materijal za gradnju svojih  gnijezda.

Stručnjaci zato pozivaju pčelare koji na proljeće u blizini svojih pčelinjaka primijete invazivne stršljene da ih uništavaju, ali da vode računa da su domaći europski stršljeni korisni.

Najbolji način da se spriječi širjenje orijentalskog stršljena je da potražiti sva gnijezda i uništiti ih još prije nego što se u njima izlegu matice, preporučuje “Slovenski čebelar”.

Dr. Danilo Bevk iz ljubljanskog Instituta za biologiju upozorava da različite vrste stršljena treba razlikovati po obliku i bojama, ali i prema načinu građenja gnijezda, kako se ne bi uništavalo domaće stršljenove koji su u prirodi korisni jer uništavaju neke štetnike. Osim po bojama, orijentalski stršljen razlikuje se od domaćeg po tome što gnijezdo pravi u zemlji, dok europski voli više i zaštićene prostore.

Exit mobile version