Prva destilerija otvorenog tipa u Srbiji, Belgrade Urban Distillery, pokrenuta prije 10 godina na Dorćolu, nedavno je otvorila i prvu srpsku Banku rakije.
– Srpska Banka rakije je zapravo mjesto u okviru Beogradske destilerije na kojem svi zainteresovani pojedinci i kompanije zajedno sa nama mogu da naprave svoj rakijski “blend” i tako postanu klijent naše vesele banke – kaže za eKapiju Branko Neđić, vlasnik destilerije Branko Nešić, već poznate po proizvodnji rakija i likera.
To, objašnjava izgleda tako što kupažu destilata po sopstvenom izboru, klijenti uz pomoć zaposlenih u destileriji stavljaju u burad zapremine 50, 100 ili 220 litara, koju nakon punjenja pečatiraju i ostavljaju na čuvanje do određenog datuma.
– Burad je stalno na raspolaganju, a nakon odležavanja od minimum 6 mjeseci do maksimalno 36 mjeseci, klijent otvara bure i rakiju puni u flaše sa sopstvenom etiketom – ističe Nešić.
On dodaje da je rakija na sigurnom mjestu i dobija na vrijednosti, a klijenti ove najveselije banke na svijetu upoznaju se sa rakijskim zanatom, uz dobro druženje i mogućnost da samostalno kreiraju svoj proizvod.
Inače, Belgrade Urban Distillery, kako navodi naš sagovornik, u ponudi ima preko 20 vrsta voćnih rakija, medovina i likera koje proizvodi u ograničenoj seriji od svega par stotina do nekoliko hiljada boca po vrsti proizvoda.
– Imamo rakije od jabuke, višnje, maline, kruške, kajsije, dunje i šljive, travarice, ilkere od limuna, narandže, višnje, maline i oraha, medovine na bazi dunje i šljive sa ljekovitim biljem, kuvane rakije i specijalne serije starih rakija – kaže Nešić.
Kao jedinstvene proizvode destilerije, on izdvaja medovine sa lekovitim i začinskim biljem, kajsijevaču odležalu u hrastovim buradima, kuvanu rakiju sa cimetom i Branko rakiju – prvu šljivovicu koja se pije isključivo sa ledom.
Primarna proizvodnja rakija i likera, kao i zasadi voća u vlasništvu destilerije nalaze se na jugu Srbije, u Jelašnici, dok se završni dio proizvodnje – starenje destilata, kupažiranje, filtriranje i punjenje, obavlja u pogonu na Dorćolu.
Osim iz sopstvenih voćnjaka, destilerija voće nabavlja i od dugogodišnjih kooperanata iz Šumadije i istočne Srbije, kako bi, kaže Nešić, za svaki proizvod imali maksimalno kvalitetnu sirovinu.
Belgrade Urban Distillery, iako je karakteriše moderan enterijer, odličan dizajn proizvoda i visok kvalitet ambalaže, zadržala je, ističe sagovornik našeg portala, tradicionalni pristup proizvodnji.
– Tradicionalan način proizvodnje podrazumijeva dvostruku destilaciju na malim, ručno proizvedenim bakaranim destilacionim aparatima, bez dodavanja boja i aroma, kao i starenje rakije u buradima od srpskog hrasta. Nakon toga, uz kreativan pristup i smjele kombinacije ukusa dobijamo jedinstvene recepture za naše proizvode – navodi on.
Nešić napominje da kupci mogu kupiti rakiju u okviru destilerije, direktno iz proizvodnje, iz buradi i inoks cisterni sa jasno istaknutim hemijskim anlizama, koje garantuju ispravnost i kvalitet proizvoda.
– Osim kupovine rakija, u destileriji svakodnevno organizujemo i degustacije i rakijske ture za domaće i strane goste, na srpskom ili engleskom jeziku. Rakija ture obavljaju se u terminima od 17 i 19 sati i obuhvataju degustaciju nekoliko različitih rakija i predavanja o istorijatu, načinu proizvodnje i zanimljivostima vezanim za rakiju kao srpsko nacionalno piće – kaže naš sagovornik.
Interesovanja, kaže, ima, jer ljudi cijene kvalitetne rakije, a posebno se iznenade kada probaju Branko šljivovicu, jer je u pitanju zaista jedinstven proizvod.
– Zato smo, iako svoje proizvode najviše prodajemo na licu mjesta, u destileriji, Branko šljivovicu počeli da izvozimo i u Australiju, Austriju i Nemačku, a uskoro očekujemo početak izvoza i u SAD.
Kada je riječ o daljim planovima Belgrade Urban Distillery, Nešić ističe da su oni vezani za podizanje kapaciteta proizvodnje.
