Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS donijelo je set mjera kako bi proizvođače hrane, koji se ovih dana ubrzano pripremaju za proljećnu sjetvu, stimulisalo da zasiju što više oranica.
Republički štab za vanredne situacije donio je odluku da se odloži plaćanje koncesione naknade i zakupnine za korišćenje poljoprivrednog zemljišta u svojini RS za tri mjeseca, a jedna od najvažnijih mjera je dodatni regres za nabavku domaćeg sjemena u visini od 50 odsto od njegove cijene.
Kako bi podstakli omasovljenje proizvodnje, u Ministarstvu poljoprivrede kažu da su preusmjerili i 2,2 miliona KM kreditnih sredstava tekućeg IFAD Projekta unapređenja konkurentnosti u ruralnim područjima. Cilj te mjere je uspostavljanje prehrambene bezbjednosti širom RS putem podjele sjemenskih paketa za potrebe malih poljoprivrednih gazdinstava.
– Ministarstvo će finansirati cijeli iznos paketa da bi se podstakla proizvodnja što većih količina poljoprivrednih proizvoda za vlastite potrebe. Paketi podrške sadrže đubrivo, sjemena i sjemenski materijal osnovnih povrtarskih kultura, što je dovoljno za zasnivanje proizvodnje na pola dunuma zemljišta. Podjelom besplatnih paketa vrijednih 252 KM planirano je da se obuhvati 9.000 malih gazdinstava – rekli su u Ministarstvu poljoprivrede i dodali da će opštinske službe u saradnji sa republičkom savjetodavnom službom biti uključene u izbor korisnika i organizaciju same distribucije sjemenskih paketa.
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS Boris Pašalić rekao je da će subvencije biti omogućene i za 5.373 gazdinstva koja su imala dugove i bila isključena iz sistema podsticaja, kao i da je obezbijeđeno 60 miliona KM iz sredstava IRB-a za povoljne kredite u poljoprivredi i sedam miliona KM iz Partner fonda. Dodao je da je uputio dopis svim lokalnim zajednicama da kreiraju svoje mjere kako bi bila omasovljena sjetva, naglasivši da proizvođači nemaju problema pri nabavci repromaterijala.
Pašalić uvjerava i da su zalihe mesa, pšenice, mlijeka i prerađevina od voća i povrća zadovoljavajuće.
– Nabavićemo 15.000 tona pšenice, 10.000 tona kukuruza i 5.000 tona soje. To nam je dovoljno za ovu godinu – istakao je Pašalić.
Šef Zavoda za kukuruz na Poljoprivrednom institutu RS Slavko Radanović kaže da su domaće sorte i hibridi koje uzgaja Institut vrhunskog kvaliteta.
– Kada se govori o kvalitetu sjemena prije svega se misli na energiju klijanja i klijavost, a ona je kod našeg kukuruza iznad 97 odsto i soje isto tako – rekao je Radovanović i dodao da je Institut na tržište već izbacio oko devedeset odsto raspoloživog sjemena kukuruza, a soje oko 70 odsto, te da će preostale količine biti dopremljene u poljoprivredne apoteke narednih dana.
Ratar iz Lijevča polja Duško Banjac ove godine planira da žitaricama i povrćem zasije oko 14 hektara zemljišta, dva hektara više nego lani.
– Kako stvari stoje, svi ćemo pojačati sjetvene površine i to je u Lijevču već vidljivo jer ljudi užurbano obrađuju njive. Krompir ću zasijati na pet hektara, kupus na četiri, a ostalo su pšenica, kukuruz i ječam. Mjera o jeftinijem domaćem sjemenu je odlična jer, osim što će dobro doći nama proizvođačima, stimuliše i sjemensku proizvodnju, koja u Srpskoj nije razvijena – rekao je Banjac.
Drvopređađivači
Ministar Boris Pašalić istakao je da na olakšice mogu računati i drvoprerađivači jer je veliki broj njih vezan za tržište Evropske unije i sada imaju problem sa izvozom.
– Omogućili smo im da, uz dobro obrazloženje, drvne sortimente plaćaju odgođeno na 30 dana, a do sada su plaćali avansno – rekao je Pašalić.
PROČITAJTE:
KOŠARAC: Moramo ubrzati transport sadnog materijala
Za tri nedjelje na zalihe potrošeno 16,6 miliona evra
Počinje podjela regresiranog goriva
Izvor: glassrpske
