NaslovnicaMagazinZanimljivostiOči u oči sa medvjedom - Ima li spasa i vrijedi li...

Oči u oči sa medvjedom – Ima li spasa i vrijedi li praviti se mrtav

UKLJUČITE SE U NAŠU VIBER ZAJEDNICU

Desetak vrsta medvjeda može se naći širom svijeta – od tropske Šri Lanke do hladnih dijelova Rusije, Norveške i Kanade. Evropski web-sajtovi i organizacije koje se bave zaštitom životinja, daju brojne, ali ipak – slične savjete o bezbijednosti koje dobijaju i Amerikanci, o tome kako se ponašati u susretu sa medvjedom.

Zašli ste malo dublje u prirodu jer je veličanstven jesenji dan. Iznenada, primijetite medvjeda. I medvjed je primijetio i vas. Da li biste znali šta dalje?

Bet Pret je podijelila svoje iskustvo. Jednom se našla na stazi Old gardiner roud u Nacionalnom parku Jeloustoun (SAD), uživajući u trčanju. Njenom sanjarenju došao je kraj kada je naišla na medvjeda grizlija koji jede cvijeće.

„Zaustavila sam se. Medvjed je stao na zadnje noge i pogledao me. Znala sam da to nije prijeteći gest. Ne šalim se, mahnuo je šapom na mene kao da kaže – samo idi svojim putem. I polako sam se udaljila i napravila malo po malo, bezbijedno odstojanje, i susret se dobro završio”, ispričala je Pretova.

Pročitajte: Ko je jači: Američki grizli ili ruski sibirski tigar?

Ona je regionalni izvršni direktor Nacionalne federacije Kalifornije za divlje životinje, i taj posao radi više od 10 godina. Takođe je radila u Jeloustounu nekoliko godina gdje je jednom vidjela devet medveda u jednom danu.

Takođe je i autor knjige Kada su planinski lavovi susjedi, koja govori o tome kako ljudi mogu koegzistirati sa divljim životinjama u Kaliforniji. A tu je i poglavlje samo o medvjedima.

„Divlji medvjed je divan prizor. Nevjerovatno ih je vidjeti u divljini. Nikada nisam imala loše iskustvo sa medvjedima. Ono što pokušavam da probudim kod ljudi je poštovanje, a ne strah, prema medvjedima. Životinja obično želi da izbjegne susrete sa ljudima”, ispričala je.

Napadi medvjeda na ljude su rijetki, navodi se na portalu US National Park Service, ali se dešavaju.

Dva rvača je u nedavno u blizini Kodija u Vajomingu napao medvjed; imali su teške povrede, ali su preživili.

Jedan planinar poginuo je u napadu grizlija u Montani krajem marta.
U Francuskoj je u novembru 2021. godine medvjed teško povredio 70-godišnjeg lovca.

U Sjevernoj Karolini, pas jednog para privukao je neželjenu pažnju crnog medveda početkom jeseni 2021. dok su bili na izletu na Blu ridž parkveju; oni i njihov ljubimac su preživili.

U toku je doba godine kada su mnogi medvjedi u fazi poznatoj kao hiperfagija, period jeseni kada medvjedi jedu „sve i svašta” da bi postigli šo veću težinu za hibernaciju koja slijedi.

„Oni jedu sve, i mrave, i cvijeće i orašaste plodove… I nažalost, ljudsku hranu. Naša hrana im je veoma privlačna; to su lake kalorije. Kombinujte to sa činjenicom da su neki nacionalni parkovi postali veoma popularni i prepuni posjetilaca, i imate recept za potencijalne nevolje. Postoji više potencijala za susrete i sukobe. To me pomalo brine”, rekla je Pretova.

Pravila ponašanja i šanse za beg

Prvo pravilo susreta sa medvjedom je da ne ulazite u fizički obračun. Najbolja strategija je da se zapravo nikada ne nađete u opasnosti, tako što ćete namamiti ili provocirati medvjeda. Pokušaj da date medvjedu hranu ili približavanje slatkim mladuncima su potpuno pogrešne stvari i traženje nevolje.

Na portalu Nacionalnih parkova SAD, ističe se da je svaki medvjed i svaki susret sa njim drugačiji, ali i da postoje opšte smjernice korisne u većini situacija.

Prije svega, držite se na distanci ako naiđete na medvjeda. Ne prilazite mu i dajte mu dovoljno prostora da se udalji od vas. Trudite sa da ostanete najmanje 60 do 90 metara udaljeni od životinje.

Sigurniji ste kada ste u grupi, jer medvjede tada može da uplaši bučnost i potrudiće se da se ne pojavi pred ljudima. Birajte „utabane” staze i ne zalazite u nepregledna područja.

Ako se već nađete „oči u oči” sa medvjedom, a sa malim ste djetetom, obavezno ga uzmite u naručje.

Dok se polako udaljavate od medvjeda, izbjegavajte direktan kontakt očima, i gledajte da položajem svog tijela ne stanete između ženke medvjeda i njenih mladunaca.

Podizanje medvjeda na dvije zadnje noge nije znak agresivnosti

Pretova je dodala da se ne plašite ako medvjed stane na zadnje noge; to se ne smatra agresivnim potezom. Kaže i da se dešavalo da ljudi nekada uopšte nisu svjesni da je medvjed u njihovoj blizini i da je u tim situacijama sve prošlo bez ikakvih posljedica.

Šta ako medvjed ipak pokazuje agresiju i ide ka vama? Tada morate donositi važne odluke – i to brzo. Prva stvar je da ostanete gdje ste. Panično trčanje i bijeg su slaba opcija jer medvjed je brz. Ne penjite se ni na drvo. Oni takođe mogu da se penju na drveće bolje od ljudi.

Odjeljenje za zaštitu životne sredine u Nju Džersiju (gdje raste populacija crnog medvjeda) takođe ima nekoliko savjeta:

  • Pravite glasne zvukove vikanjem i lupanjem da uplašite medvjede.
  • Učinite da izgledate što veći mašući rukama.
  • Ako ste sa drugim ljudima, ostanite zajedno, ne razdvajajte se.

Pretova je objasnila da odgovor na napad medvjeda zavisi i od situacije ali i od vrste medvjeda.

Ako je u pitanju crni medvjed, ne bježite, ali i – ne pravite se da ste mrtvi.

„Ostanite gdje ste. Izgledajte što je moguće zastrašujuće. Ne bacajte stvari direktno na njega, već blizu njega. Neka vas medvjed ne uplaši. Neka stekne utisak da ste veliki, podignite nešto, vičite. Ako napadne, uzvratite – ciljajte u lice”, savjetuje Pretova.

Ako imate posla sa grizlijem koji se ne povlači i napad je neizbježan, savjetujemo vam da uradite suprotno. Trebalo bi da se pravite da ste mrtvi.

„Pravite se mrtvi sa grizlijem ako počne da napada. Zauzmite položaj fetusa. Omotajte ruke oko vrata. Lezite na stomak. Kada to uradite, ogromna je vjerovatnoća da će grizli krenuti dalje”, dodaje Pretova.

Ključno je znati kako napraviti brzu vizuelnu identifikaciju. Crni medvedi mogu biti crni, smeđi, boje cimeta, plavi, plavo-sivi ili bjeličasti.

Sprej kao oružje

Jedan od najboljih načina da se uoči razlika, jeste da probate da uočite grbu na ramenima. Grizli ih imaju. Crni medvjedi nemaju.

Lice crnog medvjeda izgleda malo malo okruglije, i nos je ravniji dok grizli ima „divlji izraz”.

Neki ljudi vole da sa sobom nose sprej za napad na životinje ili neku vrstu oružja kada znaju da idu u područja gdje ima medveda.

Sprej je naravno bolja opcija jer je nošenje vatrenog oružja uvijek dodatni rizik.

Ako ste na kampovanju i treba da prenoćite u prirodi morate od sebe odvratiti medvjede koji su uglavno mu potrazi za hranom.

Izbjegavajte skladištenje hrane u svom vozilu ili šatoru, prikolici… Ako morate, čuvajte hranu u hermetički zatvorenim kontejnerima u prtljažniku i potpuno zatvorite prozore vozila.

Otarasite se smeća u kontejnerima i kantama za smeće jer to privlači životinje pa i medvjede.

Pretova je na kraju naglasila da je na ljudima da budu odgovorni prema ovim stvorenjima: „Medvjedi su samo medvjedi. Mi smo im mnogo veća prijetnja. Napadi medvjeda su tako rijetki. A smrtni slučajevi su još rjeđi. Životi medvjeda su više ugroženi nego naši u međusobnim susretima”.

Izvorrts.rs
POVEZANI ČLANCI

NAJNOVIJE VIJESTI