Cvjetovi paradajza su skupljeni u cvast koja nosi naziv cvjetna grana. Cvjetna grana paradajza može biti prosta sa 8-10 cvjetova, kada su cvjetovi raspoređeni simetrično sa obe strane glavne ose, ili složena, sa neograničenim grananjem koja nosi 30 do 40 cvjetova.
Može biti i dvostrano prosta sa dvije simetrične podgrane. Evoluciono prvo se javila dvostrana cvjetna grana kod divljih srodnika paradajza. Kod gajenih sorti paradajza takvu cvjetnu granu imaju sorte sitnih plodova. Kod proste cvjetne grane plodnici često srastaju (fascijacija), i sa njom i ostali dijelovi cvijeta, tako da se dobijaju jako krupni i rebrasti plodovi.
Prva cvjetna grana se obrazuje najprije na glavnom stablu, a zatim druga i treća. Četvrta cvjetna grana se obrazuje na najbolje razvijenoj bočnoj grani, a zatim se naizmjenično ređaju cvjetne grane na glavnom i bočnim stablima. Ova osobenost paradajza se koristi u agrotehnici, kod formiranja stabla za planiranje vremena pristizanja ranog roda. Kod dvostrane cvjetne grane, cvjetanje ide od cvjetova bližih stablu ka cvjetovima pri vrhu cvjetne grane. Kod proste cvjetne grane prvo cvjetaju najkrupniji cvjetovi, a zatim ostali. Istim tempom se obrazuju i plodovi, ali je tempo obrazovanja i cvjetanja jako dug. Može da se dogodi da na prvoj cvjetnoj grani sazrijeva prvi plod, a da na drugoj cvjetnoj grani tek cvjeta zadnji cvijet.
Cvijet paradajza je hermafrodit i samooplodan. Žute je boje čiji intezitet zavisi od sorte i uslova gajenja. Cvijet paradajza sa otvorenog polja i nizijskih terene je intezivnije žute boje nego cvijet iz zatvorenog prostora i sa viših terena. Cvjetovi paradajza se nalaze na cvjetnoj dršci na kojoj se u članku formira razdiobni sloj koji se kida kada neoprašeni cvijet opada ili se bere zreo plod, tako da je plod najčešće sa čašicom i dijelom drške. Kod nekih genotipova paradajza razdiobni sloj odsutvuje (jointless genotipovi) tako da se plodovi otkidaju bez drške što se koristi kod mehanizovanog ubranja paradajza.
Čašica cvijeta se sastoji iz 5-6 ili više (ako je došlo do srastanja plodnika) čašičnih lističa pokrivenih sitnim maljama. Broj kruničnih listića žute boje odgovara broju čašičnih listića koji su konusno srasli. Broj prašnika odgovara takođe broju ostalih listića. Srasli su u obliku konusa koji obuhvata plodnik i tučak. Otvaranje (pucanje) prašnika odvija se sa unutrašnje strane i iz polenovih kesica se oslobađa polen.
Plodnik je pojedinačan, blijedo zelene boje. Kod sraslih cvjetova dolazi do srastanja plodnika. Tučak je dug, obuhvaćen prašnicima i nešto kraći od njih zbog čega je samooplodan. Ako je tučak duži od prašnika (heterostilija), procenat stranooplodnje, pošto je tučak izložen spljnom uticaju se naglo povećava.
Izvor: agrosavjet.com
PROČITAJTE:
Korisni savjeti za sadnju rasada paradajza na stalno mjesto
Spoljni uslovi potrebni za uspješan uzgoj paradajza!
Plodored je važan uslov za uspješan uzgoj paradajza
