Dobra i kreativna ideja, preduslov je svakog uspješnog posla. A kada se udruže volja i znanje, rezultat ne može izostati. Neobičnu ideju u djelo sprovodi Simo Laketić iz sela Brodac kod Bijeljine.
U saradnji sa partnerom iz Holandije, eksperimentalno je pokrenuo proizvodnju agropeleta od žetvenih ostataka. Sirovinu je, kaže, lako obezbijediti u Semberiji, a dobija se energent koji ne zagađuje životnu sredinu.
Prvi uzorci već daju rezultate, a ako ideja zaživi, realizovaće, najavljuje, još niz planova. Probna proizvodnja agropeleta počela je preradom žetvenih ostataka uljane repice, soje, kukuruza i pšenice.
Partner iz Holandije obezbijedio je mašine, a Simo Laketić sirovinu. Prioritet je dobijanje kvalitetnog proizvoda, nakon čega će zajedno raditi na obezbjeđivanju tržišta.
“Namjeravali smo da prilagodimo peći koje se lože na ugalj i kao novi, ekološki energent ponudimo pelet od žetvenih ostataka. Vođeni tom idejom otišli smo korak dalje pa smo obavili nekoliko razgovora sa jednom proizvodnom firmom iz Srbije koja se bavi proizvodnjom kotlova. Nadamo se se da ćemo tu firmu koja se bavi proizvodnjom kotlova za agropelet, ali i kotlova koji lože direktno žetvene ostatke, dovesti na tržište BiH. Bijeljina je vrlo često na listi najzagađenijih gradova u regionu upravo zbog uglja sa visokim stepenom sumpora. Ovim proizvodom, riješili bi taj problem”, kaže Laketić za InfoBijeljina.
On smatra da ova proizvodnja ima budućnost jer je sirovina na dohvat ruke. Sa jednog hektara pšenice dobije se 4-5 tona slame, a sa hektara kukuruza 7-8 tona sa podzemnim žetvenim ostacima.
Najveću energetsku vrijednost ima konoplja, čija je proizvodnja u Semberiji još u povoju.
“Na prvom mjestu tu su uljana repica, soja, žetveni ostaci od pšenične ječmene slame i otpaci od žetve kukuruza. Vjerujemo da bi našu ideju prepoznali brojni ratari u Semberiji”, kaže Laketić.
Proizvedene prve količine agropeleta već su upotrijebljene u nekoliko domaćinstava umjesto uglja. Efekti su pozitivni.
“Mnogo lakše je unošenje ovog energenta, brže postiže željenu temperaturu, a najvažniji je ekološki efekat. Sigurni smo da će se naći i ekonomska računica. Uz malo razumijevanja i podrške nadležnih, ova priča bi mogla itekako da zaživi”, smatra Laketić.
Agropelet bi se u upotrebi mogao naći u prodaji već tokom ove sezone grijanja.
