Slatki crveni voćni zalogaj – jagoda, može se gajiti baš svuda. I u bašti i na terasi i u plasteniku, važno je samo da poslušate savjete koje daje diplomirani inženjer Vladimir Milutinović.
Većina nas u svom dvorištu kao omiljeno smatra gajenje jagodičastog voća. Pored toga što se u našem dvorištu mogu gajiti maline, kupine, ogrozdi, ribizle i druge vrste bobičastog voća, jagoda predstavlja jednu od omiljenih vrsta za gajenje, koja se gaji kako u hobi varijanti tako i u profesionalnoj.
Koje od različitih sorti jagoda koje se kod nas mogu naći mogu da se gaje na terasi?
Jagoda prije svega spada u vrste koje se mogu gajiti napolju u bašti, u lejama, u različitim vrstama zasada na gredicama, u plastenicima, pa su u bilo kojoj varijanti veoma pogodne za gajenje. Naravno iz toga proizlazi da se jagode mogu gajiti i u saksijama, odnosno u različitim posudama.
U novije vrijeme, selekcionisanjem, dobijene su sorte stalnorađajućih jagoda, takozvanih mjesečarki, sorte koje se mogu gajiti tako da cijele godine imamo po neki plod.
Govorićemo o dva osnovna tipa jagoda. To su klasične hibridne jagode, stalnorađajuće, koje se poznaju po izuzetno krupnim listovima, po kvalitetnim cvjetovima i plodovima. To su jagode o kojim se najčešće govori kao o tržišnim jagodama.
Pročitajte: Vrijeme je za rezidbu jagode i primjenu preparata na bazi bakra
Postoje i sorte jagoda, to su standardne domaće jagode, koje su jednorodne, koje tokom godine, samo jednom u proljeće, u aprilu i maju mjesecu, daju obilje plodova. Nakon toga one puštaju svoje lastare i nema više plodova.
U novije vrijeme, selekcionisanjem, dobijene su sorte stalnorađajućih jagoda, takozvanih mjesečarki, sorte koje se mogu gajiti tako da cijele godine imamo po neki plod. A postoje i šumske jagode.
Postoje one prave, divlje, šumske jagode koje se kod nas nalaze na proplancima, u šumama ili u parkovima i koje su vrlo kvalitetne i vrlo ukusne, poznate po svojoj aromi, ali postoje i sorte kao što je kultivisana šumska jagoda pa se mogu gajiti poput običnih sorti. Baš ta šumska jagoda može biti veoma pogodna za saksiju.
Da li je prvo potrebno nabaviti sadnice jagode pa zatim razmišljati o veličini saksija ili je obrnuto?
Vrlo je jednostavno. Jagoda je veoma mala biljka, a za njen korijen su dovoljne 2 ili 3 šake zemlje, što znači da se mogu koristiti različiti tipovi saksija. Sve saksije, od najveće do najmanje, veoma su pogodne za gajenje, ali postoje i specijalne saksije za gajenje jagoda.
To su najčešće terakot saksije koje na samim bokovima imaju po nekoliko rupa u koje se mogu utisnuti jagode, tada dobijamo simulaciju jednog velikog zasada jagode.
Šumske jagode nisu pretjerani ljubitelji osunčanih mjesta. Ukoliko je terasa veoma sunčana, onda je potrebno saksiju staviti u neki unutrašnji dio u kojem nema mnogo sunca.
Takve biljke korijen u toj saksiji razvijaju, dobijaju hranu, a onda slapovito padaju iz posude. Čak i na najmanjoj terasi, na kojoj nema mnogo mjesta, može se gajiti jagoda koja će obilno da rađa.
Sorte šumske jagode spadaju u stalnorađajuće. Ukoliko se redovno održavaju, zalivaju, prihranjuju i sve ostalo šta je potrebno, mogu davati cvjetove i plodove tokom cijele godine.
Samo je potrebno znati jednu stvar. To su prije svega šumske jagode, što znači da nisu pretjerani ljubitelji osunčanih mjesta. Ukoliko je terasa do pola osunčana ili eventualno da ima jednim dijelom dana sunca to je savršeno mjesto, a ukoliko je terasa veoma sunčana, onda je potrebno saksiju staviti u neki unutrašnji deo u kojem nema mnogo sunca. Opet moramo znati da biljka, kada se gaji u saksiji, nema tako puno izvora hrane, kao u zemlji.
A šta se sa jagodama događa zimi?
Sorta stalnorađajuća odnosi se na to da ona tokom cijelog toplijeg dijela godine formira cvjetove i nove plodove. Međutim jagoda spada u višegodišnje biljke.
Saksiju sa jagodama potrebno je tokom zime pomjeriti da ne bude baš na samom ledu, kako ne bi došlo do promrzavanja ili nakupljanja previše vode.
Izuzetno su otporne na mraz i na hladnoću pa prilikom gajenja na terasi nema potrebe da ih unosimo, niti da ih ušuškavamo ili da ih na neki način čuvamo od hladnoće.
Potrebno je samo biljku, odnosno saksiju, pomjeriti negdje sa strane, da nije baš direktno na samom ledu, kako ne bi došlo do promrzavanja ili nakupljanja previše vode. Takva biljka će prezimiti bez listova, bez zelene mase, a onda će u proleće ponovo izrasti i ponovo formirati plodove.
Pročitajte: Razmnožavanje jagode dijeljenjem bokora
Koliko često je jagode potrebno zalivati?
Postoji razlika između zalivanja jagode tokom godine kada je veoma toplo i perioda kada nije. Prilikom mjeseci kada su temperature visoke, preko 40 stepeni, čak i svakodnevno zalivanje nije previše.
Jagode vole orošavanje klasičnim fajtanjem biljke, a prilikom zalivanja potrebno je koristiti i hranjiva za dohranu biljaka. Hranjiva mogu biti organska ili neorganska.
Prilikom dodavanja hranjiva, klasično se mogu rastvarati u vodi i koristiti jednom u desetak ili jednom u petnaestak dana za prihranu same biljke, na primjer zalivanjem preko lista, a shodno tome, biljka će cvetati i davati nove plodove.
Da li je oko jagoda potrebno ostaviti mjesta kako bi se dalje širile?
Za razliku od običnih gajenih jagoda koje se šire tako što puštaju stolone, odnosno izbojke iz same biljke i zahtevaju mnogo više mjesta, šumska jagoda raste u jednom jedinom bokoru, pa je potrebno ostaviti dovoljno mjesta za jednu takvu biljku.
Međutim, pošto je ona mala biljka, u jednoj saksiji određene veličine može biti 2 ili 3 godine. Nakon toga, kada biljka vidno napuni saksiju, može se izdijeliti na više dijelova i na taj način dobijamo nove biljke.
A koliko malih saksija je potrebno da bi bilo dovoljno jagoda kako bi se napravilo slatko?
Što se toga tiče i sa desetak saksija može da se prikupi dovoljno plodova da se napravi veoma mala količina slatkog.
