Jesenja sadnja voćaka obično se obavlja tokom oktobra i novembra, kad su temperature vazduha iznad nule, a zemljište nije smrznuto.
Jedna od značajnih karika u lancu mjera za uspiješno gajenje voćaka je i pravilna sadnja. Nepravilna sadnja je često uzrok slabog napredovanja voćaka, pa čak i neuspijehu u voćnjaku.
Najčešće greške koje se čine prilikom sadnje voćaka u rupi su:
– rupe se kopaju kasno i nisu dovoljno velike
– sadnice se ne pripremaju na odgovarajuci način
– sadnice se sade duboko
– korijen sadnice se ne zatrpava odgovarajućom zemljom
– nepravilno se dodaju mineralna đubriva
– nepravilno se dodaje stajnjak
– ne obavlja se obavezno zalivanje posle sadnje
– u hladnim krajevima, gde prijeti golomrazica, ne nagrće se zemlja oko sadnice
Ako se sadnice sade u rupe, rupe bi trebalo kopati bar mjesec dana prije sadnje, posebno na težim zemljištima. Dimenzije rupe su prečnika 100-120 cm i dubine 60 cm. Prije sadnje, sadnice je potrebno pregledati i oštrim makazama odrezati oštećene dijelove korijena uspravno na pravac pružanja korijena. Na taj način se pravi najmanja rana. Tako pripremljene sadnice trebalo bi držati 24 časa u smjesi balege i ilovace, ili u vodi kako bi se osvježile.
Posebno je važna dubina sadnje. Da bi se obezbijedila pravilna dubina, voćke ne bi trebalo saditi bez sadne daske, a ako je nema, u istu svrhu može poslužiti i duža drška lopate. Prije sadnje sadna daska trebalo bi da se postavi vertikalno, bez obzira na pad terena. Sadnice treba posaditi tako da zona korijenovog vrata bude u visini gornje ivice sadne daske. Slaganjem zemlje, na koje treba računati, korijenov vrat će doći u visinu nivoa zemlje. Mjesto kalemljenja ne smije biti u zemlji nego desetak centimetara iznad površine tla.
Praksa je pokazala da je za uspiješno primanje sadnica važno da korijen povređen prilikom vađenja u rasadniku bude zatrpan samo oranicom koja ne smije da se đubri prilikom sadnje. U tu svrhu, površina humke u sredini rupe trebalo bi prije sadnje da se pokrije sa nekoliko centimetara oranice. Na ovaj sloj oranice, u skladu sa visinom sadne daske, postavlja se korijen voćke, koji takođe treba zatrpavati neđubrenom oranicom. Poslije sadnje obavezno je zalivanje voćke.
Mineralna đubriva trebalo bi dodavati samo prema savjetu poljoprivrednog stučnjaka (jer je obavezno potrebna analiza zemljišta). Ona se moraju dobro izmiješati sa zemljom. Da bi se to postiglo, zemlja kojom će se zatrpavati rupa sa oraničnog sloja potrebno je da se razvuče u sloju debljine 10 cm, a zatim se po tom sloju raspe odgovarajuće đubrivo. Prilikom zatrpavanja rupe, ona će se pomiješati sa zemljom. Stajnjak ne smije da se stavlja na dno rupe. Poluzagoreli stajnjak se dodaje po završenoj sadnji oko sadnice u vidu prstena, a zatim se pokrije slojem zemlje.
Bez obzira na to kolika je vlažnost zemljišta u koju se sadi, poslije zatrpavanja, sadnice treba obavezno dobro zaliti, sve dok se na površini ne pojave mehurići. Posle zalivanja obavezno treba nagrnuti suvu zemlju. U krajevima gdje prijeti golomrazica, poslije sadnje oko sadnice trebalo bi napraviti humku visine 20-30 cm, kako bi se koren tek posađene voćke zaštitio od niskih zimskih temperatura. Humku bi trebalo u proljeće razgrnuti.
Da bi se formirala krošnja, sadnica se orezuje tek u proleće prije kretanja vegetacije.
Posle sadnje, ako se ne pravi humka, u jesen bi trebalo napraviti zaštitu oko voćke i zaštititi je od zečeva i ostale divljači.
Izvor: dipl. inž. Mimica Kostić-Đorđević
PROČITAJTE:
Ožiljavanje reznica smokve u vodi /VIDEO/
Maline koje rađaju cijele godine i one koje rode jednom tokom godine
Kako pripremiti zemljište za sadnju voćaka?
