Različite vrste žitarica imaju različite zahtjeve prema stanju tla, stoga je potrebno prilagoditi sjetvu žitarica na oranične površine koje će im osigurati optimalne uslove za njihov rast i razvoj.
Veliki utjecaj na ostvarivanje visokih prinosa ima pH tla (većina žitarica za svoj rast zahtjeva tla neutralne reakcije) na koji je naročito osjetljiv ječam. Pšenica najbolje uspijeva na dubokim, ilovastim tlima koja također odgovaraju srednje kasnim sortama tritikalea. Skromnija tla pogodna su za uzgoj pira jer njegova sjetva na plodnijim tlima uzrokuje polijeganje. Pravovremena i adekvatna obrada tla veoma je bitna za postizanje stabilnih prinosa žitarica. Ako se tlo pravilno ne pripremi za sjetvu, čest je slučaj preplitke ili preduboke sjetve.
Sjeme koje je preplitko ili posijano na površinu tla nema adekvatnu zaštitu od nepovoljnih vremenskih uslova (niske temperature, suša, sunčevo zračenje). Kad zbog tla koje se nedovoljno slegne sjeme dođe na veću dubinu, potrebno mu je više vremena za nicanje te je podložnije napadu biljnih bolesti i štetnika. U oba slučaja ne postiže se adekvatni broj biljaka po m². Osim s izborom tla, veoma često se griješi s normama i rokovima sjetve.
Valja naglasiti da se zbog različitih uzgojnih uslova tokom vegetacijske sezone apsolutne težine (masa 1000 zrna) kod iste sorte mogu razlikovati u različitim godinama što svakako prije sjetve treba provjeriti zbog određivanja norme sjetve.
Pročitajte: Bolesti pšenice i kukurza
