Čačak – U odnosu na period od prije deset godina zasadi jagodastog voća na teritoriji Srbije su udvostručeni.
Danas se prostiru na površini od 40.000 hektara, a poboljaša se kvalitet i kvantitet proizvodnje. Pored standardnog voća, poput maline i kupine, u prethodnih nekoliko godina došlo je do ekspanzije zasada borovnice, pod kojom je sada 3.000 hektara.
Sve je više mladih poljoprivrdnika koji se odlučuju da ulože u uzgoj ovog voća, jer je otkupna cijena visoka, a rod dobar i kvalitetan.
“Pod borovnicom imamo četiri hektara i nakon pet godina od kad smo posadili prve stabljike može se reći da je posao uspješno razrađen, može da se zaradi, a u radovima u voćnjaku učestvuje čitava porodica. Prinosi su negdje oko 3,5 kilograma po biljci. Ono što je najvažnije nikad nemamo problem sa potražnjom i sve što uberemo, to se i proda”, rekao je Mladen Šljivić za RINU i dodaje da otkupne cijene ovog voća variraju, ali su uvijek zadovoljavajuće.
“Startna cijena krenula je sa nekih šest evra, da bi već poslije završila sa 3,5 evra po kilogramu. U obzir se najprije uzima prosjek cijena koji je oko 5 evra po kilogramu. Zarade nisu milionske, ali jedna višečlana porodica sasvim solidno može da živi ako se bavi ovim poslom”, kaže ovaj čačanski voćar.
Vjetar u leđa proizvođačima jagodastog voća jeste i otvaranje novih tržišta i povećan izvoz jagodastih sorti. Tokom 2020. izvezeno je jagodastog voća za 338 miliona evra, što je 19,4% više u odnosu na vrijednost izvoza u 2019. godini, a samo maline u vrijednosti od 260 miliona i ona čini 40 odsto ukupnog izvoza voća iz Srbije.
“Na svjetskom tržištu raste potražnja za jagodastim voćem i Srbija mora da radi na povećanju konkurentnosti, na brendiranju, uvođenju savremenih tehnologija gajenja voća i uvođenju mehanizovane berbe tamo gdje je to potrebno. Moramo da nastupamo pod brendom Srbija, da nudimo proizvode sa zaštićenim geografskim porijeklom, poput Ariljske maline. Država će svojim podsticajima pomagati proizvođačima da podižu zasade sertifikovanim sadnim materijalom, ali i jačanje i proširenje skladišnih kapaciteta”, rekao je državni sekretar Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Velimir Stanojević.
Da bi oformili voćnjake pod borovnicima poljoprivrdnicima pomaže i država. Za podsticaje podizanja zasada ove voćne vrste, Ministarstvo je prošle godine dalo 200 miliona dinara, što je bilo dovoljno za 150 hektara novih zasada borovnice. Proizvođači za te potrebe mogu koristiti sredstva iz nacionalnog budzeta, iz programa IPARD kroz mjere 1 i 3, a od ove godine i kroz program za konkurentnu poljoprovredu Svjetske banke.
