Naslovnica Poljoprivredne grane Voćarstvo Mineralna ishrana lijeske – Prvo analiza zemljišta

Mineralna ishrana lijeske – Prvo analiza zemljišta

lješnik
Foto: agrosavjet.com

Nema bogate berbe bez đubrenja, mineralna ishrana zasada jedna je od najvažnijih agrotehničkih mjera u gajenju lijeske. Prvenstveno je bitno da se prije podizanja zasada lješnika ispita hemijski sastav zemljišta, kako bi se konstatovali nedostaci makroelemenata u zemljištu i po preporuci moglo obaviti meliorativno đubrenje i hemijska popravka zemljšta.

Preporuka je i da se uradi i kontrola mehaničkog sastava zemljišta kako bi se popravio i mehanički sastav zemljišta. Ako se ispoštuju sve preporu-čene mjere može se očekivati da zasad praovovremeno stupi u punu rodnost i da donosi visoke prinose. Naravno tokom godina rasta i plodonošenja veoma je bitna redovna mineralna israna, kako po količini i vrsti đubriva tako i po rasporedu odnosno vremenu primjene istih.

Pročitajte: Lijeska – Bolesti i štetočine

Za zasade lijeske u punom rodu sa projektovanim prinosom od oko 2 tone lješnika po hektaru, orijentacione norme su:

  • 80kg azota (N)/ha godšnje,
  • 40kg fosfora (P)/ha godišnje,
  • 160kg kalijuma (K)ha godišnje.

Mineralna ishrana zasada leske

Vrlo je bitno da se ove vrijednosti mogu razlikovati u zavisnosti od starosti biljke, vrste zemljišta i očekivanog prinosa, zato je preporuka da se hemijska analiza zemljišta radi svake IV-V godine. Miješana mineralna đubriva NPK (6-12-24) treba deponovati na jesen i najbolje u zonu korjenovog sistema po mogućstvu depozitorima, u suprotnom treba po razbacivanju obaviti mehanizovanu obradu (tanjiranje ili freziranje) kako bi se mineralno đubrivo unijelo u zemljište. Formulacija NPK đubriva zavisi od hemijskog sastava zemljišta i količine makroelemenata u njemu.

Pročitajte: Lješnik – Uslovi gajenja, investicija i isplativost

Azotna (N) prihrana se obavlja u proljeće u periodu februar-april najbolje 2/3 od preporučene količine i to najbolje u dva puta, a preostalu 1/3, od preporučene količine, u periodu oktobar-novembar. Ova jesenja azotna prihrana je bitna iz razloga što je korijen lijeske aktivan preko cijele godine i da bi se što bolje formirao rodni potencijal za narednu godinu. Takođe se preporučuje i folijarna prihrana lijeseke u periodu juni-avgust sa folijarnim đubrivima koja u sebi sadrže bor, magnezijum i kalcijum, zato što su to mikroelementi koji značajno utiču na formiranje generativnih organa lijeske koji se formiraju u ovom periodu.

Korišćena literatura:”Gajenje leske” Ministarstvo poljoprivrede, kao i saznanja sa I seminara o gajenju leske održanog u Novom Sadu 2018.

dipl.ing.Milorad Jocković

Exit mobile version