U meteorologiji ima mnogo fascinantnih pojava. Jedna od njih je, svakako, i kumulonimbus โ oblak koji je odgovoran za jake vjetrove, snaลพne pljuskove, grad, gromove i munje, napisao je danas na svom Facebook profilu meteorolog Bakir Krajinoviฤ.
Glavnu ulogu u formiranju bilo kakvog oblaka, pa i kumulonimbusa, imaju temperatura i vodena para. Pojedini dijelovi zemljine povrลกine, zbog svog sastava, materijala, oblika i boje, absorbuju viลกe Sunฤeve svjetlosti i toplote od drugih. Polja pลกenice se sporije zagrijavaju od tamne oranice, ali mnogo brลพe od jezera i drugih vodnih povrลกina.
U zoru, najveฤi dio zemljine povrลกine ima pribliลพno istu temperaturu. Kako Sunce poฤne da grije, neke oblasti se brลพe zagrijavaju i imaju viลกu temperaturu od drugih.
Poลกto su toplije, viลกe zagrijavaju okolni vazduh. Topliji vazduh se, kao lakลกi, brzo podiลพe naviลกe i ลกiri se. Time atmosfera postaje nestabilna. Ovakvo vertikalno kretanje toplijeg zraka u meteorologiji se zove konvekcija.
Proฤitajte: ฤudan fenomen: Pogledajte vodopad koji ide nagore
Kako se vazduh podiลพe, on se hladi jer predaje dio svoje toplote okolnom, hladnijem zraku. ล to se viลกe podiลพe, viลกe se i hladi.
Kada topliji vazduh poฤne da se podiลพe naviลกe, on sadrลพi odreฤenu koliฤinu vlage. Kada je lijep, vedar dan, voda je u obliku nevidljive vodene pare. Koliko ฤe vodene pare vazduh sadrลพati zavisi od njegove temperature. Ista zapremina toplijeg vazduha ima viลกe vodene pare od hladnijeg zraka.
Pri podizanju vazduha se, pored ลกirenja zbog toga ลกto pritisak opada sa visinom, sve viลกe hladi i u nekom trenutku dostigne temperaturu na kojoj sadrลพi najveฤu moguฤu koliฤinu vodene pare โ postaje zasiฤen. Ako vazduh nastavi da se podiลพe i hladi, viลกak vodene pare ฤe se kondenzovati, formirajuฤi mikroskopske kapljice vode. Oblaci su uglavnom sastavljeni od takvih kapljica (izuzetak su oblaci na velikim visinama koji se sastoje od malih ledenih kristala).
Proฤitajte: Prirodni fenomen u BiH, rijeka koja teฤe uzvodno
Kada se vodena para kondenzuje, oslobaฤa se latentna toplota koja dodatno zagrijava vazduh i ubrzava konvekciju, pa se vazduh joลก viลกe podiลพe i oblak raste u svim smjerovima. Kondenzacija je sve intenzivnija ลกto oblak viลกe raste i ลกto mu je vrh na veฤoj visini.
Kumulonimbus (lat. cumulus: gomila, hrpa + nimbus: oblak; meฤunarodna skraฤenica Cb) je veliki, debeli i gusti oblak koji se uzdiลพe okomito uvis, katkada i iznad 10 kilometara. Donji mu je dio tamne, olovnosive boje, a gornji sadrลพi vlaknaste strukture, ispod kojih se ฤesto pojavljuju tamni rastrgani oblaci. Prema obliku moลพe biti ฤelav (calvus) i kosmat (capillatus).
Debljina varira u zavisnosti od godiลกnjeg doba
Debljina mu varira po godiลกnjem dobu: zimi je debljine 3-5 km, ljeti 8-10 km, a ponekad i 15 km. Gornji dio oblaka ฤesto se razvlaฤi vodoravno pa oblak poprima oblik nakovnja (incus).
Ako je podnica razvijenog kumulonimbusa na temperaturi iznad 0 ยฐC, sastoji se od kapljica vode. Iznad podnice nalazi se sloj pothlaฤenih kapljica (kapljica vode na temperaturama niลพim od 0 ยฐC), u veฤim visinama nalazi se mjeลกavina ledenih kristaliฤa i pothlaฤenih kapljica vode, a u najgornjem dijelu kumulonimbusa nalaze se samo kristali leda. Pod podnicom kumulonimbusa, ima ฤesto niskih, ฤupavih oblaka koji su spojeni sa njom ili ne i katkad daju oborine u obliku virga. Kad im se zaledi gornji dio, nazivamo ih olujnim oblacima.
Ubraja se u konvekcione oblake, jer nastaje razvojem kumulusa u nestabilnoj atmosferi. Zbog burnih procesa u kumulonimbusu sa velikim okomitim brzinama (viลกe od 20 m/s) te jakim silaznim strujama na dijelu podruฤja ispod oblaka, katkad je uzrokom vremenskih nepogoda (grad, jakih udara vjetra, munje, kratkotrajnih ali vrlo snaลพnih pljuskova, a zimi gustih i krupnih snjeลพnih pahulja), naveo je Krajinoviฤ na Facebooku.