Malčiranje je prekrivanje tla slojem materijala anorganskog ili organskog porijekla sa ciljem smanjivanja isušivanja tla. Pored toga sprječava se i rast korova. Ukoliko je materijal za malčiranje organskog porijekla, razgradnjom obogaćuje tlo organskom materijom i podstiče rad korisnih mikroorganizama u tlu.
U ove vruće ljetne dane nastojimo sačuvati povrtnjake i cvjetnjake od žege višekratnim zalijevanjem. Visoke temperature podstiču brzo isparavanje vode pa se čini da je naš trud uzaludan. Kako bi smanjili isparavanje vode, a time i česta zalijevanja, rješenje je u malčiranju.
Na manjim površinama možemo za svoj povrtnjak koristiti priručne materijale koje često smatramo otpadom u vrtu, a koji su itekako korisni. Pokošenu travu koja nam nakon košenja smeta deponujemo u manje izloženi dio vrta te iskoristimo kao pokrivač povrća na gredici. Suvo lišće, pljevu, piljevinu ili drugi organski otpad iz domaćinstva može se koristiti kao materijal za malčiranje.
Pročitajte: Malč – Njegove vrste i prednosti njegove primjene
U ukrasnom djelu vrta treba koristi malč koji je estetskim izgledom primjereniji toj namjeni vrta. Rijetko se cijeli vrt prekriva, ali je poželjno da se malčira površina oko vrijednih i zahtjevnijih biljaka u vrtu (ruže, ukrasne trajnice i dr.). Prekriva se površina oko debla stablašica i grmova koja obuhvaća zonu korjenove mreže. Gredice jednogodišnjeg bilja su uglavnom omeđene pa se prekriva cijela gredica.
Kora drveta
Estetski gledano najljepši je malč kore drveta, lijepo izgleda, obavlja funkciju, a kao podloga jače ističe ukrasnu vrijednost biljaka, posebno cvatućih. Kora drveta je jako zahvalan materijal za malčiranje. Najčešće se koristi usitnjena kora crnogoričnog drveća.
U radnjama su u ponudi gotova pakiranja raznih veličina komadića kore. Za manje površine je primjerenija više usitnjena kora, a za veće površine krupnije usitnjena. Najčešće se koristi u ukrasnom dijelu vrtu zbog izrazito lijepog izgleda. Kora spada u tvrđe materijale za malčiranje koji su biorazgradivi pa mikroorganizmi trebaju više energije da bi je razgradili pa time troše i hranjiva iz tla, posebice dušik. Stoga je prije samog malčiranja potrebno izvršiti prihranu đubrivima na bazi azota.
Pročitajte: KO MALČIRA – Manje kopa, đubri i zaliva
Pokošena trava i slama
U svakom održavanom vrtu ima pokošene trave, koja je problem pri skupljanju i uklanjanju sa travnjaka. Prostire se sloj trave visine oko 5 cm, no on će se uskoro slegnuti i smanjiti na polovinu. Trava je kao malč kratkog vijeka pa je treba obnavljati svake 2-4 sedmice što se poklapa sa intervalima košenja, uredno održavanih travnjaka. Ne koristiti travu kao malč ukoliko je travnjak tretiran herbicidima.
