Zbog karakteristika i džine vegetacijske sezone u našim klimatskim uslovima, pri presijavanju kukuruza koriste se hibridi kraće vegetacije u usporedbi s hibridima koji se mogu uzgajati unutar prvih (optimalnih) rokova sjetve. Stoga posebnu pažnju treba posvetiti pravilnom izboru hibrida. U svakom slučaju uzgajani hibrid mora dostići stadijum fiziološke odnosno tehnološke zrelosti prije 15. oktobra kada se mogu najranije očekivati prvi jesenski mrazevi. Tako na primjer u Semberiji pri presijavanju do 1. juna mogu sigurno dozoriti hibridi vegetacijske skupine FAO 300, a pri kasnijem ovabljenom presijavanju, hibridi FAO skupine 200 i 100.
Predsjetvena priprema tla prije presijavanja može imati značajan uticaj na nicanje usjeva, ali i pojavu korovne zajednice. U slučaju da je pri sjetvi u prvim (optimalnim) rokovima prije sjetve ili nicanja bio primijenjen zemljišni herbicid na površinu tla, tada predsjetvenu pripremu tla treba obaviti što je pliće moguće ili čak u potpunosti izostaviti i obaviti izravnu sjetvu kukuruza. To je važno jer se ponovnom predsjetvenom pripremom tla za presijavanje usjeva na površinu iznose slojevi tla iz veće dubine u kojem nema primijenjenog herbicida. Iz tih dubljih slojeva tla koji su tom ponovnom predsjetvenom pripremom sada dospjeli bliže površini mogu slobodno klijati i nicati korovi, što znači da primijenjeni herbicid praktički neće imati nikakav učinak.
Rezultati domaćih istraživanja ukazuju da se sjetvom hibrida kraće vegetacijske grupe dozrijevanja do druge dekade maja ostvaruju značajno veći prinosi zrna, klipa i cijele biljke od onih pri osjetno smanjenim (50 i više %) sklopovima hibrida kukuruza pune vegetacije posijanih unutar optimalnih rokova sjetve. Međutim, sjetvom iza prvog juna postižu se niži prinosi zrna od onih u odnosu na jako redukovane sklopove hibrida posijanih unutar optimalnih rokova sjetve.
