Nastavlja se borba kruškina buva ima dobre uslove za razvoj. Druga generacija kruškine buve je pronađena na stablima. Kako biste je lakše identifikovali spremili smo za vas detaljnu analizu ove štetočine. Kruškina buva liči na cikade. Tokom ljeta su narandžaste, a tamnije što je bliža zima. Tijelo je dugo 2-4 mm. Imaju krupne crvene oči. Larve su spljoštene svijetlo-žute boje. Napada samo krušku. Ima 3-5 generacija godišnje. Prezimljava kao odrasli insekat u pukotinama kore stabla i grana kruške.
Pojavljuje se u rano proljeće, krajem februara, marta čim 2-3 dana se temperatura ustali i dostigne 5-10°C. Pari se u blizini pupoljaka ili oko pupoljaka, a kasnije i na lišću. Jaja polaže u nizu oko pupoljaka ili duž nerva lista i do 450 jaja blijedo-žute boje, kada je temperatura iznad 10°C. Razmnožavaju se jajima koja polažu u velikom broju. Svježe položena jaja su mliječno bijele boje, potom svijetlo žuta, u daljem razvoju dobijaju tamno žutu boju i pred piljenje su tamno žuta sa vidljivim ocelama.
Jaja koja polažu u rano proljeće su smještena na vršnim pupoljcima, u grupama. Potom se jaja mogu naći na vršnim ljetorastima i tokom ljeta kada su temperature iznad 25°C, ženke polažu jaja na naličju pa i licu lista. Kruškina buva ima dvije forme imaga:
- zimska koja su crvenkaste boje i
- ljetnja, zelene boje.
Kruškina buva – vrijeme je za tretman koji čuva voćnjak!
To je štetočina intenzivne proizvodnje, u napuštenim zasadima nema ni kruškine buve.
Simptomi – Kruškina buva pravi štete kao odrasli insekat i kao larva. Hrani se sisanjem sokova iz tkiva, što je naročito uočljivo na lišću, koje se pri jačem napadu kovrdža, dok ljetorasti zaostaju u porastu, a ponekad se i suše. Larve se hrane na svim mjestima na kojima je najintenzivniji protok sokova, a to su vršni ljetorasti u pazuhu listova ulaze i u cvjetove, čašice plodova.
Voćke dobijaju tamniji izgled zato što buve luče mednu rosu na koju se naseljava gljiva čađavica. Kovrdžanjem lišća, buve smanjuju asimilaciju lista. U našim uslovima se tokom juna na donjoj strani lišća mogu naći kolonije larvi što znači da su i štete na kruški najveće u ovom periodu. Osim štetnog uticaja na porast i razvoj zeljastih djelova kruške, kruškina buva je i prenosilac opasne bolesti kruške poznate kao mikoplazma. Prevremeno žućenje, zatim crvenilo i opadanje lišća, kao i kržljavost stabla i njihova slaba rodnost, znak su prisustva mikoplazme na stablima.
Kako spriječiti pojavu štetočine?
Mjere zaštite – U suzbijanju kruškine buve veoma važnu ulogu imaju agrotehničke mjere. Šta treba i šta se može učiniti da bi se izbjegla situacija u kojoj je kruškina buva nezaustavljiva. Prilikom podizanja zasada treba birati manje bujne sorte, izbjegavati radikalnu rezidbu, uravnotežiti mineralnu ishranu posebno azotom, zalivati samo kada je neophodno. Ovo su sve mjere koje doprinose da nema previše intenzivnog prirasta na stablu. Međutim, na taj način mi nemamo ni željene prinose ako se redukuju sve ove mjere, pa je hemijsko suzbijanje najčešće i osnovna mjera borbe.
Korekcija brojnosti se vrši prvo u jesen ako se u krušiku registruje 50 i više imaga na 100 otresanja. Tada se prije pojave prvih zimskih mrazeva i potpunog opadanja lišća primjenjuju preparati na bazi piretroida kao što su Talstar 10 EC, Fastac 10 EC, Decis 2, 5EC, Fury 10 EC i drugi. U januaru i februaru mjesecu kada dnevne temperature budu 5°C i više primjenjuju se bijela ulja. Registrovano je više preparata za tu namjenu: Belo ulje, Galmin, Crveno ulje i dr.
Na početku vegetacije treba pratiti dinamiku polaganja jaja i piljenje larvi da bi se odredio moment za njihovo suzbijanje koje treba obaviti prije nego što kruškina buva formira kolonije i počne sa lučenjem medne rose. U vrijeme masovnog piljenja larvi primjenjuju se sa uspijehom preparati na bazi aktivne materije abamektin: Vertimec 018-EC, Abastate i Voliam targo 063 – SC (koji ima osim abamektina još jednu aktivnu materiju).
Treba znati pri primjeni da se ova aktivna materija brzo razlaže na višim temperaturama. Zato se njemu mogu dodati mineralna ulja u koncentraciji od 0,25% Bijelog ulja, za produženje trajanja preparata (perzistentnosti). Najbolje je ponoviti tretman nakon 10-14 dana zbog razvučenog perioda piljenja larvi. Ako postoji u zasadu intenzivan prirast, tada u drugoj polovini ljeta, krajem jula i u avgustu mjesecu, može populacija kruškine buve da se jako poveća. Iz tog razloga je održavanje brojnosti na početku vegetacije od presudnog značaja kao i ne preterano đubrenje i navodnjavanje.
Kruškina buva – izvještaj sa terena
U toku je piljenje larvi druge letnje generacije ove štetočine.
U cilju suzbijanja obične kruškine buve, proizvođačima se preporučuje primjena insekticida · Kulisa (a.m. klotianidin) 350 g/ha uz dodatak okvašivača.
Nestabilno vrijeme sa čestim padavinama stvara visok rizik od infekcije prouzrokovačem čađave krastavosti kruške (Venturia pirina). U cilju suzbijanja ovog patogena preporučuje se primjena preparata: ·Polyram DF (a.m. metiram) 0,2%.
Ljubiša Đorđević, dipl.ing.
Izvor: PSSS
PROČITAJTE:
Voćne mušice “beru” plodove i Vašu zaradu
Turandot, nova ljetna sorta kruške
