U našim kontinentalnim uslovima u jesen, tokom zime i proljeća često dolazi do sunčanih dana koje prate hladne noći i jutarnji mrazevi.
Nakon niskih noćnih temperatura, jutarnje i dnevne zrake sunca naglo zagrijavaju debla voćaka koje su tamne boje te time i dodatno privlače svjetlost.
Zbog toga dolazi do širenja dubljih dijelova tkiva a koje ne prati širenje kore, te dolazi do pucanja iste. Tkivo koje se nalazi između kore i drveta, a služi za sprovođenje hranjivih tvari biva povređeno te nastaju rane koje napadaju patogene gljive.
Pročitajte: Krečenje drveća u jesen: Kako zaštititi voćke i pravi recept za kreč masu
Da bi se spriječilo naglo zagrijavanje, a time i pucanje kore, debla voćaka se premazuju krečom i to u jesen, ali bi se i na proljeće trebao ponoviti cijeli postupak kako padavine u proljeće ne bi saprale smjesu sa već okrečenih voćaka u jesen. Krečenje treba obavljati kada je temperatura iznad 0°C po suvom i sunčanom vremenu. Takođe uloga krečenja voćaka ogleda se i u tome da krečenje usporava kretanje sokova te voćkama odlaže početak vegetacije što može pomoći u izbjegavanju ranih proljećnih mrazeva.
Ova mjera najviše efekta ima kod koštičavog voća (kajsije, šljive i višnje). Recept za smjesu se sastoji od 5 kg gašenog kreča, 200 gr sumpora, 200 gr plavog kamena ili drugog bakrenog preparata i 0,5 kg kuhinjske soli, te 10 l vode.
Pročitajte: Krečenje stabla voća – Test termalnom kamerom!
Dodaje se voda po potrebi da smjesa bude lako maziva te se smjesa pusti da odstoji do idućeg dana kada premazujemo deblo četkom ili valjkom. Uloga kreča je ta da svojom bojom odbija svijetlost, sumpora i bakra da odbijaju štetnike i uništavaju štetne gljivice na kori a sol daje dobru ljepljivost cijeloj smjesi. Debla treba premazati od zemlje pa sve do prvih skeletnih grana. Mlade voćke kao i neke kao i neke voćne vrste kao što je kajsija poželjno je premazati i gornje dijelove, odnosno razgranjenja, 20-30 cm od prvog grananja grana.
