Temperature vazduha su vrlo promjenljive, zato je krastavac na otvorenom polju osjetljiv na niske pozitivne temperature pa se iz tog razloga direktna sjetva može obaviti tek kada prođe opasnost od kasnih proljećnih mrazeva kada se zemljište zagrije na 15-17 stepeni C.
Sjeme u takvim uslovima niče za 7-10 dana. Na manjim parcelama sjetva se obavlja u kućice u koje se polaže 3-4 sjemenke. Razmak kućica je 30-40 cm u redu i 100-120 cm između redova. Zasijana površina može se pokriti agrilom, pa se na takav način sjetva može obaviti za oko 15 dana ranije. Agril se ne zateže da bi biljke mogle nesmetano da se razvijaju.
Krastavac na otvorenom polju u maju
Pri đubrenju krastavca treba voditi računa o formi pojedinih hraniva u đubrivima.
Kalijum se dodaje u formi kalijum sulfata, a izbjegavati kalijum hlorid.
Azot treba objezbediti u amidnom i amonijačnom obliku oko 25 – 50% i nitratnom od 50 – 75%. Na takav način se objezbeđuje ranije formiranje i veći broj ženskih cvjetova, a time i veći prinos.
Njega krastavca se sastoji u redovnom okopavanju, zalivanju i zaštiti od bolesti i štetočina. Krastavac je osjetljiv na pepelnicu i plamenjaču o čemu se mora voditi računa. Ako se krastavac sadi iz rasada veoma je važno voditi računa da se korijen ne ošteti, iz tog razloga se krastavac i ne pikira. Rasad u vrijeme sadnje treba da ima formirana 4 stalna lista, ne smije se dugo zadržavati u rasadu jer se biljke poslije teško oporavljaju i rasad ne smije preživljavati nikakve šokove.
Izvor: PSSS
PROČITAJTE:
Pravilno skidanje ZAPERAKA i PINCIRANJE paprike
Koliko je potrebno ZALIVATI PARADAJZ
Kako da zaštitite sadnice od vremenskih nepogoda
Uzgoj paradajza na kamenoj vuni
