Kvaliteta tla, količina sunca, orezivanje, đubrenje, zalivanje i dezinfekcija alata za orezivanje mogu produžiti ili skratiti život u našim voćnjacima.
Koliko dugo žive pojedine voćke i koliko dugo rađaju? Pitaju se mnogi koji se premišljaju hoće li ovog proljeća izvaditi koje nerodno stablo i posaditi novo, ili možda potražiti lijek za ono staro pa ga ponovo osposobiti za rađanje.
Evo kratkog pregleda o trajanju pojedinih voćnih vrsta, naravno ukoliko se dobro brinete o njima.
- Jabuka 10-100 godina. Životni vijek joj najčešće skraćuje bakterijska palež. Kako biste je izbjegli, prilikom orezivanja uvijek dezinfikujte alat.
- Marelica 10-30 godina. Teško ju je dugo održati na životu jer je vrlo osjetljiva na gljivične bolesti. Tlo mora uvijek biti dobro drenirano, a alat dezinfikovan.
- Kaki jabuka 30-50 godina. Osjetljiva je na ravnotežu hranjivih materija u tlu i višak azotnog đubriva. U tlima s visokim pH, kaki jabuka ostaje bez dovoljno željeza, što rezultira hlorozom.
- Trešnja 10-25 godina. Slično kao i marelica, vrlo je osjetljiva na gljivične bolesti, posebno ako je posađena na slabo dreniranom tlu.
- Citrusi 40-80 godina. Idealno bi im bilo kada bi temperatura stalno bila od 15 do 30°C, jer ne vole hladnoću. U hladno doba godine ih stoga treba omotati agrofolijom ili unijeti u zatvoreni prostor.
- Smokva 30-50 godina. Živjeće duže ako joj korijen ima priliku isušiti se prije idućeg navodnjavanja ili kiše, pa treba pripaziti na drenažu.
- Kivi 50-70 godina. Voli osunčano mjesto zaštićeno od vjetra, a ne podnosi hladne zime i visoku vlažnost.
- Vinova loza 50-100 godina. Slično smokvi, najbolje će uspijevati na visoko dreniranom tlu.
- Dud 40 do 60 godina. Otporna vrsta, ali vole je jeleni, pa je treba zaštititi dok ne naraste barem tri metra.
- Nektarina 10-25 godina. Osjetljiva je na gljivične patogene ako je posađena na slabo dreniranom mjestu.
- Maslina 100+ godina. Slično smokvi i vinovoj lozi, voli rahla tla s dobrom drenažom.
- Breskva 10-25 godina. Breskva ima iste zahtjeve kao marelica, nektarina i trešnja.
- Kruška 10-100 godina. Najosjetljivija je na bakterijsku palež, pa treba paziti na dezinfekciju alata.
- Šljiva 10-25 godina. Voli dobro drenirana tla i osjetljiva je na gljivične bolesti.
- 20-30 godina. Traži iste uvjete kao i smokva, vinova loza i maslina.
- Dunja 10-100 godina. Najosjetljivija je na bakterijsku palež.
- Malina 5-10 godina. Zahtijeva redovno orezivanje kako se grm ne bi zagušio i spriječio protok vazduha.
- Jagode 3-4 godine. Važna je cirkulacija zraka, pa uklanjajte staro lišće i vriježe.
- Kupine 5-10 godina. Ako se ne orezuje redovno svake godine, smanjiće se cirkulacija vazduha kroz grm i pojaviće se gljivične bolesti, te im skratiti životni vijek.
- Borovnica 30-50 godina. Preferira kiselo tlo s puno organske materije, hladno i s puno vlage. Idealno bi bilo pomiješati jednake količine treseta i komposta i održavati što deblji sloj malča oko grma.
- Ribiz 10-20 godina. Smeta im vruće i suvo podneblje, pa ih je kod nas najbolje saditi u hladovini.
- Ogrozd 10-20 godina. Slično ribizu, voli hladovinu.
