Povećana kiselost zemljišta ima za posljedicu i povećan sadržaj toksičnih nitrita. Kisela zemljišta naše zemlje odlikuju se povećanim sadržajem Al jona
Kiselost zemljišta ima negativan uticaj na većinu gajenih biljaka, što se ogleda prvenstveno u smanjenom iskorišćavanju hranljivih elemenata, a time i smanjenju prinosa.
Uticaj pH na biljke može biti direktan i indirektan. Direktan uticaj svodi se na djelovanje slobodnih H+ jona. Visoka koncentracija (pH<4) djeluje toksično na korjenov sistem biljaka koji u takvim uslovima mijenja propustljivost prema nekim jonima, što se negativno odražava na proces ishrane.
Pročitajte: Kiselost zemljišta – Određivanje i dodavanje količine kreča!
Indirektan uticaj ogleda se u njegovom djelovanju na rastvorljivost i taloženje određenih jedinjenja u zemljištu. U zemljištima gdje je pH manja od 5,5 dolazi do povećanja sadržaja Al i Fe jona koji učestvuju u hemijskoj adsorpciji, stvarajući teže rastvorljiva jedinjenja čineći ih teško dostupnim za biljke.
Indirektan uticaj ogleda se i u radu mikroorganizama koji učestvuju u procesu mineralizacije organske materije. Kisela sredina nije pogodna za rad nitrifikatora, pa je u kiselim zemljištima zapažen manji sadržaj NO3- jona koji su lako pristupačni za biljke.
Povećana kiselost zemljišta, između ostalog, usporava proces nitrifikacije
Ono što kisela zemljišta čini štetnim za gajene biljke je i visok sadržaj mobilnog Al. Sadržaj mobilnog Al u zemljištima sa vrijednostima pH manjim od 5,5 je vrlo visok. Količina rastvorljivog pokretnog Al povećava se povećanjem kiselosti i postoji izražena zavisnost ovih pojava (koeficijent korelacije +0,78).
Kisela zemljišta naše zemlje odlikuju se povećanim sadržajem Al jona (10 do 48 mg/100 g zemljišta) što potvrđuju mnogobrojna istraživanja. Na povećan sadržaj u zemljištu lako mobilnih Al jona naročito su osjetljive mahunarke koje smanjuju prinos već pri sadržaju od 10 mg/100 g zemljišta, dok je toksična količina mobilnog Al za kukuruz nešto veća od 10 mg/100 g zemljišta.
Pročitajte: Odredite kiselost tla uz pomoć cvijeta maćuhice
Toksičnost aluminijuma u kiselim zemljištima često je povezana sa povećanim sadržajem Fe i Mn koji su u visokim koncentracijama toksični za biljke. Pri sadržaju mobilnog Al od 6-10 mg/100 g zemljišta rast i razvoj biljaka manje – više je usporen u zavisno koja biljna vrsta je u pitanju. Ovo je rezultat ne samo imobizacije fosfora, nego slabog razvoja korjenovog sistema i usporenog metabolizma ugljenih – hidrata, azota i fosfora u biljci (Orlov, 1985).
Pitanje kretanja mobilnog Al u zemljištu bilo je predmet istraživanja mnogih naučnika. Udio mobilnih Al u razmenljivoj kiselosti dosta varira i znatno se povećava sa porastom dubine. Mrvić (2004) navodi da sadržaj fitotoksičnog oblika Al zavisi od stepena zasićenosti bazama, razmjenljive i hidrolitičke kiselosti.
Pročitajte: Kalcifikacija zemljišta – Kada i kojim sredstvima?
