U septembru na pčelinjaku treba obaviti završne poslove. Kasnije, vjerovatno nećemo imati prilike da to odradimo, a ako ih i bude, neće biti bez posljedica
Dodavanje hrane pčelama bi trebalo privoditi kraju, ali većina pčelara nisu uspjeli da izvrše adekvatnu prihranu. Na sreću, ističe Nenad Stefanović, mast. inž. poljoprivrede, spoljne temperature su visokom plusu, preko 27 i 28 stepeni, pa je zato bitno to odraditi u što kraćem roku. Razlog za to je što ako zahladi pčele neće biti u mogućnosti da izvrše dehidriranje sirupa do nivoa potrebne vlage, a to je oko 17%, a što je potrebno za zatravanje.
Pročitajte: Radovi u pčelinjaku u oktobru
Preporuka je da se prihrana izvrši u velikim posudama za prihranu u odnosu 2/1 u korist šećera, jer je bolje to sada odraditi sa sirupom nego krenuti sa ranim dodavanjima pogača. Uticaj veće količine hrane u košnicama je takav da se poboljšavaju toplotni režim i mikroklima, jer med akumulira toplotu i sprječava naglu promjenu temperature u košnici.
Sve slabe pčelinje zajednice ne zazimljavati, već ih spojiti preko novine sa jačim zajednicama da bismo im omogućili što uspješnije i ekonomičnije zimovanje. Slabe zajednice su izvor zaraze i sa njima nikada ne treba ulaziti u zimu. Bitna su nam zdrava i jaka društva, a ne broj košnica, ističe savjetodavac Stefanović.
Uznemiravanja na pčelinjaku svesti na minimum
Navedeno na pčelinjaku treba odraditi brzo i efikasno, za kratko vrijeme, kako bismo pomogli pčelama da bezbjedno prezime i dočekaju proljeće zdrave, vitalne i spremne za brz razvoj. Broj ramova ostaviti na osnovu procjene samog društva.
Od septembra se pčele uvode u zimovanje, jer u većini krajeva nestaje pčelinje paše i to je krajnji rok po pitanju dopune hrane. Treba voditi računa da poslove koje ne odradimo u septembru, vjerovatno nećemo imati priliku da odradimo kasnije, a ako ih i bude, neće biti bez posljedica, podsjeća Stefanović.
Pročitajte: Koje medonosno bilje da posijemo u blizini pčelinjaka
Društva su i dalje aktivna, donose vodu, polen i po malo nektara sa određenih biljaka, užurbano propilišu pukotine i nepotrebne otvore na košnicama, vrše preslaganje meda kako to njima odgovara. Završavaju se i tretmani u borbi protiv pčelinjeg krpelja, varoe. Preporuka je da se svako uznemiravanja i pregledi svedu na minimum. Pčele sada povećavaju broj stražarica na letu, koja treba suziti ili ugraditi češljeve, zaključuje savjetodavac Stefanović.
