Kao i svim domaćim životinjama i živini su neophodni vitamini za normalno funkcionisanje, dobro zdravlje i proizvodnju.
Kada govorimo o živinarskoj proizvodnji, obično je to intenzivna proizvodnja gde je stres obavezan pratilac živine. Zbog tog stresnog stanja najčešće dolazi do nedostatka vitamina, takozvane hipovitaminoze.
Hipovitaminozu, tj nedovoljnu količinu vitamina u organizmu živine, izaziva nepravilna ishrana, nepravilna njega i držanje živine, neodgovarajuće osvetljene i zagrijavanje, prevelika gustina naseljenosti, prisustvo štetnih gasova u objektu i nedovoljna ventilacija.
Da bi se sve ovo izbjeglo u ishrani živine se koriste potpune smješe i vitaminski premiksi za svaku kategoriju živine posebna smješa i premiksi. Taj nedostatak se naročito odnosi na vitamine A, D, B2 i B12, koje živina dobija koristeći u ishrani razne premikse, a u uobičajenim hranivima ih nema u dovoljnim količinama. Zato se u intenzivnoj živinarskoj proizvodnji isključivo koriste industrijski proizvedene smješe sa preciznim procentom hranljivih materija za svaku kategoriju živine posebno, uz odgovarajući miris i ukus.
Nedostatak vitamina u hrani izaziva u organizmu živine čitav niz poremećaja i bolesti, a ako takvo stanje duže potraje, dolazi i do uginuća.
Strogo uzev, vitamini ne spadaju u grupu hranljivih sastojaka, ali su ipak neophodni za život, razvitak i razmnožavanje životinja.
Vitamin A
Neophodan je za pravilno odvijanje životnih procesa u organizmu, a poseban značaj ima za pravilno funkcionisanje organa za varenje i disanje i čula vida.
Međutim životinjski organizam nije u stanju da sam spravi vitamin A, već ga dobija iz hrane. Ovaj vitamin sadrže hraniva životinjskog porijekla, dok se u hranivima biljnog porijekla nalazi samo njegov provitamin – karotin, koji se u organizmu životinje pretvara u vitamin A.
Vitamin D
Omogućava organizmu da pravilno iskorišćava mineralne sastojke – kalcijum i fosfor. Kao posljedica nedostataka ovog vitamina kod mladih grla javlja se bolest rahitis (krivljenje kostiju), a kod nosilja pojava nošenja jaja bez ljuske. U težim slučajevima nedostatak vitamina D dovodi i do uginuća.
Ovaj vitamin se javlja u više raznih oblika, od kojih su za živinu najvažniji D3 i D2.
Vitamin D3 nalazi se u hranivima životinjskog porijekla (ribljem ulju, mlijeku), a D2 u biljnoj hrani i kvascu.
Primijećeno je da pod uticajem sunčevih zraka neke materije u koži životinja dobijaju svojstva vitamina D.
Vitamin E
Važan je za pravilan razvitak i rast podmlatka, a potpomaže i razmnožavanje živine. Kao posljedica nedostatka ovog vitamina kod pilića se javlja bolest poznata pod imenom – ludilo pilića, a nosilje nose jaja s malim procentom izvođenja.
Ovaj vitamin se nalazi naročito u svježim zelenim hranivima, a sadrže ga i neka biljna ulja.
Vitamin K
Ovaj vitamin utiče na zgrušavanje krvi. Kao posljedica nedostatka ovog vitamina kod podmlatka se javlja potkožno krvarenje.
Ima ga dosta u svježim zelenim hranivima, a nalazi se i u nekim hranivima životinjskog porijekla.
Vitamin B
Vitamin B je zajedničko ime za čitav niz materija sličnih osobina i djelovanja na životinjski organizam, pa se zato obično govori o vitaminima B kompleksa.
Od vitamina iz ove grupe za živinu su od većeg značaja: vitamin B1, B2 (zove se još i riboflavina), pantotenska kiselina, nikotinska kiselina, holin, i vitamin B12.
Vitamini B kompleksa nalaze u manjoj ili većoj količini u većini hraniva biljnog i životinjskog porijekla.
U nedostatku pojedinih vitamina iz ove grupe, u organizmu živine dolazi do raznih poremećaja: poremećaj ravnoteže, zapaljenje kože, uginuće zametka u jajima, zaistajanje podmlatka u porastu u razviću itd.
