U Srpskoj je poskupila gotovo sva hrana, a u odnosu na prošlu godinu cijene pojedinih vrsta povrća, prije svega kupusa i krompira, porasle su čak nekoliko puta.
Tako je u ovo doba lani kilogram krompira koštao 0,7 maraka, dok se trenutno njegova cijena kreće 1,5-2, a glamočki ide i do 2,5 KM.
Kako potvrđuju povrtari, vrećica kupusa od desetak kilograma trenutno košta od 12 do 16 maraka, a lani se mogla kupiti za četiri KM.
I zvanična statistika pokazuje da je ovo povrće drastično poskupilo, a prema podacima Zavoda za statistiku RS, kilogram kupusa je u avgustu 2020. u prosjeku koštao 0,48, a u istom mjesecu ove godine čak 1,38 KM.
U Udruženju povrtara RS objašnjavaju da su ove godine najskuplje kulture koje povrtari prošle godine, zbog daleko veće ponude od potražnje, nisu uspjeli da prodaju.
Pročitajte: Poljoprivrednicima u Srpskoj nadohvat ruke najnovija sjemena i hibridi
– To su krompir i kupus kojih smo ove godine zasadili manje, pa je trenutno ponuda manja od potražnje. Proizvođači ovih kultura su prošle godine poslovali negativno – objašnjava za Srpskainfo predsjednik ovog udruženja Brane Mastalo.
Dodaje da su procjene da će, zbog smanjenja proizvodnje i suše, domaćeg krompira na tržištu biti samo do kraja ove godine.
– Veleprodavci glamočki krompir sada otkupljuju po 1,2-1,5 KM, a njegova cijena u maloprodaji je oko dvije KM. S druge strane, vreća od 10-12 kilograma kupusa lani je koštala oko četiri, a sada između 12 i 16 KM. Dakle, i krompir i kupus su, u odnosu na lani, poskupili za najmanje tri puta. Zbog smanjene proizvodnje i suše, cijene povrća su astronomske, a i dalje će rasti – poručuje Mastalo.
ZAVRŠILO NA DEPONIJAMA
Lani je u Srpskoj, kako kažu povrtari, 5.000 tona krompira završilo na deponijama.
– Proljetos nismo uspjeli da zasadimo veće količine, jer smo bili opterećeni dugovima iz prošle godine. Takođe, lani je zasađeno i više kupusa, koji nismo uspjeli da prodamo, jer smo se rukovodili informacijom da će države iz kojih uvozimo zbog pandemije zabraniti izvoz. To je, uz lošu godinu, uticalo na manju proizvodnju i, lančano, skok cijena – objašnjava Mastalo.
