Ose i stršljenovi, ako se pojave u većem broju mogu da izazovu i veće štete na pčelinjaku. Povećanje broja ovih insekata karakteristično je za drugi dio ljeta i početak jeseni. Tada napadaju pčelinja društva i zavisno od broja napadača i snage društva, mogu čak i da savladaju i potpuno unište društvo. Ako su društva jaka, po pravilu se odbrane i nema većih šteta.
Borba protiv ovih insekata počinje praktično još od početka proljeća. Gdje god se otkriju u prirodi treba ih uništavati. Za to su po pravilu najpogodniji sprejevi protiv insekata.
Prvi način borbe
Mogu se koristiti i insekticidi. Uništavanje vatrom, što nije rijedak slučaj, treba izbjegavati zbog opasnosti od izazivanja požara. Bilo da se koriste sprejevi ili insekticidi, treba se prvenstveno zaštiti od ovih sredstava ali paralelno sa tim treba preduzeti i mjere zaštite od navedenih insekata. Ako se neposrednom uništavanju gnezda ovih insekata pristupa nedovoljno ozbiljno i bez prave zaštite, posljedice mogu da budu nekad i vrlo opasne, posebno ako se to radi sa stršljenovima. Po pravilu je uništavanje efikasnije noću jer su tada svi insekti u gnijezdu.
Drugi način borbe
Drugi način borbe sa ovim insektima je postavljanje mamaca. To se obično radi tako što se plastična flaša do pola napuni pivom ili gnječenim grožđem. Kada počne vrenje, miris koji se širi privlači ose i stršljenove ali ne i pčele. Po ulasku u flašu ( na manji otvor koji se prethodno napravi ) insekti se po pravilu ne snalaze da izađu i na taj način uginjavaju. Ako je invazija velika, treba kontrolisati postavljene flaše i povremeno ih prazniti i obnavljati mamac.
Još jedan način uništavanja osa i stršljenova je zatrovanom ribom. Komad ribe polije se insekticidom. Žicom ili kanapom veže se na nekom drvetu na pčelinjaku. Ose i stršljeni brzo osjete miris ribe, dolaze na mamac, kidaju komadiće i nose u gnijezdo. Pri ovom načinu treba voditi računa da se mamac postavi tako da do njega ne dođu mačke ili druge domaće životinje kojima nije namjenjen.
Početkom jeseni, zavisno od vremenskih uslova i temperature vazduha pčele smanjuju izlijetanje i sve više se okupljaju u košnici. Istovremeno, sa zahlađenjem ali i sa nestankom hrane na otvorenom, pojedine životinje pokušavaju da potraže sklonište i hranu. Košnica sa pčelama može itekako da posluži za to kada su u pitanju rovčica i miš. Hraneći se prije svega pčelama, prave štetu. Uznemiravaju i oslabljuju društvo, oštećuju saće, prljaju košnicu. Pčelinje društvo u kojem su preko zime boravili miš ili rovčica ili ugine ili izlazi iz zime izuzetno slabo i gotovo ga je nemoguće pripremiti da bude produktivno društvo u narednoj sezoni.
Borba protiv ovih neprijatelja pčela počinje u vremenu kada se sklanja kukuruz sa njiva. Na leta košnica postavljaju se limeni ili plastični češljevi. Time se onemogućava ulazak navedenih životinja u košnicu. Nedostatak ove mjere borbe je što se pčelama smanjuje mogućnost izlaska i ulaska u košnicu. Ako se koriste češljevi treba voditi računa da se preko zime ne zapuše od uginulih pčela i time onemoguće i izlazak pčela i ulazak svježeg vazduha u košnicu.
Izvor: domacinskakuca.rs
PROČITAJTE:
Iskoristite koprivu za suzbijanje Varoe u pčelinjaku
Od čega zavisi uspjeh u narednoj pčelarskoj sezoni?