Koliko će biti oštećenje od niskih temperatura, zavisi od vremenskog perioda u kom se mraz javio, intenziteta i trajanja mraza, ali i od same vrste i sorte voća. Mraz koji se javi rano u proljeće može da nanese ozbiljnu štetu. Međutim, znatan dio ove štete može biti spriječen primjenjivanjem aktivnih ili pasivnih oblika zaštite od mraza.
Niske temperature i mrazevi imaju negativan uticaj na osnovne fiziološke procese u biljkama na taj način što ih prvo usporavaju, a zatim ih i sasvim prekidaju. Kada temperatura padne ispod nule, dolazi do formiranja leda u biljkama. Kako kristali leda rastu, oni izvlače vodu iz stanica biljke i gubitak vode uzrokuje uginuće biljaka.
Pored navedenog, kristali leda takođe vrše i veliki pritisak na zidove stanica, kako se uvećavaju, što dovodi do pucanja i oštećenja tkiva.
Koliko će biti oštećenje od niskih temperatura, zavisi od vremenskog perioda u kom se mraz javio, intenziteta i trajanja mraza, ali i od same vrste i sorte voća. Mraz koji se javi rano u proljećemože da nanese ozbiljnu štetu. Međutim, znatan dio ove štete može biti spriječen primjenjivanjem aktivnih ili pasivnih oblika zaštite od mraza.
Uticaj temperatura na voće
Životni procesi biljaka zavise od oscilacija idealnih – maksimalnih i minimalnih temperatura. Maksimalne i minimalne temperature predstavljaju ključni faktor za uspijevanje biljaka, ali i njihov geografski raspored. Niske temperature korisne su u zimskom periodu za održavanježivota voćaka u toku zimskog mirovanja, ali takođe su i nepovoljne zbog mrazeva. Najčešće se javljaju u toku zimskog mirovanja ili kasnije u početnim fenofazama vegetacije, kada su i najopasniji.
Prema riječima savjetodavke Snežane Janjić, u toku jačih zima mogu nastati slabije ili jače povrede tkiva i pojedinih organa voćaka uslijed mrazeva, koje obično ne dovode u pitanje samo održavanje voćaka. Tako mogu da izmrznu u potpunosti ili djelimično: cvjetni pupoljci, nedozreli vrhovi mladara, tanje grančice u unutrašnjosti krune, koje su bile jače zasjenjene ili grančice jače opterećene rodom predhodne vegetacije.
“Uslijed izmrzavanja mogu se javiti pukotine ili nekrotične pjege. Slične promjene mogu nastati i na korjenu, što je vrlo nepovoljno za održavanje i rodnost voćaka. Mnoge posljedice izazvanim niskim temperaturama mogu se izbjeći preventivnim mjerama kao što su pravilan izbor položaja terena, odabir sorti koje su otporne na niske temperature, izbor podloge i dr. Zatim potrebna je i primjena agrotehničkih mjera koje omogućavaju da se voćke održe u stanju što veće otpornosti na mrazeve,” objašnjava Snežana.
Značaj agrotehnike
Agrotehničkim mjerama neophodno je spriječiti bujan rast ljetorasta, kasno završavanje vegetacije ili jača oštećenja organa uzorkovana štetočinama. Značajne rezultate u praksi dala je mjera krečenja stabala i snažnijih grana, na jesen. Krečenje voćaka ima prednost jer u proljeće usporava kretanje vegetacije čime se smanjuje i mogućnost stradanja mladih stabala od kasnih proljetnih mrazeva.
Na osnovu istraživanja, urađena je skala izmrzavanja i utvrđene su kritične temperaturevazduha: za zametnute plodove kritične su temperature u intervalu -1°C do +2°C, otvorene cvjetove ugrožavaju temperature od –3°C pa naviše. Neotvoreni pupoljci stradaju na temperaturama od -5°C do -8°C. Kambijum ugrožavaju temperature od –10°C, a neodrvenjeli dio stabla, apsorptivnu sposobnos korjena, kao i čitavu biljku, ugrožavaju temperature od –25°C do – 35°C.
Mraz voli neobrađeno zemljište
Opasnost od pojave mraza znatno je manja blizu većih vodenih površina, iznad neobrađenog zemljišta, ali i na južnim obroncima. O ovim okolnostima potrebno je voditi računa prilikom planiranja sadnje voćaka i vinove loze. Neophodno je da se svaki voćar upozna sa tehnologijom procesa zaštite od mraza, ali i da pravovremeno ulaže u tehnologiju jer u protivnom mraz će, vrlo vjerovatno, prepoloviti ili u potpunosti uništiti očekivani rod, a što predstavlja veću štetu od troškova ulaganja u tehnologiju zaštite od mraza.
