Pasuljev žižak – Acanthoscelides obtectus unijet je na naše prostore posle prvog svjetskog rata, brzo se raširio i sada ga ima skoro svuda gde se gaji pasulj.
Pasuljev žižak oštećuje razne sorte pasulja i druge leguminoze. Uglavnom je štetočina uskladištenog pasulja, ali takođe napada i pasulj u polju.
Imago je 3,5-5 mm dug, sivo-smeđe boje sa savijenom glavom na dole. Pokrioca i prvi grudni segment su obrasli dlačicama koje obrazuju male, sivo-ijbele pjege. Pokrioca ne pokrivaju ceo trbuh tako da su poslednji trbušni segmenti jasno uočljivi. Jaja su bijela. Larva je bjeličasta, u prvom stadijumu ima noge koje kasnije izgubi, dugačka 4 mm. Lutka je žuto-bijele boje. Ženka polaže jaja u polju u zrele mahune, a u skaldištu na i između zrna pasulja.
Najveće štete pravi u skladištu gdje može oštetiti i do 50 % sjemena. Prosječno polaže 50-80 jaja u zavisnosti od uslova skladišta (temperatura- najpovoljnija 27-28 °C, vlaga i dr.).
Iz jaja se izlegu larve koje se kroz sjemenjaču pasulja ubušuju u zrno. Dužina razvoja traje, u zavisnosti od temperature, od 30-80 dana. U jednom zrnu može se naći više larvi. Može imati 3-5 generacija godišnje.
Oštećeno zrno nije upotrebljivo.
Napadnuta zrna su štetna za ljudsko zdravlje i ne smiju se koristiti za ishranu. Manje količine pasulja, namijenjene ishrani, mogu se izložiti temperaturama od 55-60 °C tokom 20 min, ili zamrznuti 48-72 h, što dovodi do uginjavanja pasuljevog žiška.
U skladištima zaštita se vrši preventivno, tako što se zidovi i sve pukotine tretiraju s dozvoljenim insekticidima, gdje treba obratiti pažnju na karencu.
Tokom skladištenja pasulj treba češće pregledati i u slučaju otkrivanja prisustva ove štetočine treba izvršiti njeno suzbijanje za to registrovanim preparatima.
Jelena Dinić, savjetodavac
PROČITAJTE:
ANTRAKNOZA: Najopasnija bolest pasulja i boranije
Razlika između pasulja i boranije
Ovako njegujte pasulj i očekujte dobar rod na ljeto