Temperatura kao faktor spoljašnje sredine ima izuzetno veliki uticaj na proizvodne performanse svih životinjskih vrsta i kategorija, a pogotovo kod živine. Zašto pogotovo kod živine? Živina nema znojne žlijezde, već temperaturu odaje različitim mehanizmima, kako fizičkim (dahtanje, podizanje perja i krila, zauzimanje posebnog položaja tijela), tako i metaboličkim (aktivnost žlijezda, promjena u konzumaciji hrane).
U ljetnim mjesecima sa povišenim dnevnim temperaturama prvi znak opadanja proizvodnje je smanjen broj dnevno nošenih jaja lošeg kvaliteta sa dosta tanjom ljuskom. Živa u termometru u ljetnim mjesecima na našim prostorima često ide i preko 35 ° C, što može izazvati toplotni stres kod koka nosilja u zavisnosti kakvi su uslovi držanja. Tada treba preduzeti sve mjere kako bi toplotu unutar kokošinjca vratio u prihvatljive granice, između 18 i 24 °C.
Kokošinjac treba da bude koncipiran i uređen na takav način da farmer ima priliku da promjenom određenih parametara utiče na unutrašnju temperaturu. To znači da posjeduje dobar sistem ventilacije, prozračnost, materijale koji odbijaju sunčevu svjetlost i slično, kakve imaju moderni objekti.
Pročitajte: Razlozi zbog kojih koke ne nose jaja
Međutim nemaju svi kokošinjci posebne ventilacione sisteme, stoga se preduzimaju improvizovane mjere zaštite poput provjetravanja, stvaranja promaje, zaštite i prekrivanje krova objekta (često napravljenog od lima), osiguravanje hladne i pitke vode kokama nosiljama i slično. Ako se radi o uzgoju sa ispustom, nadstrešnice sa hladnom vodom moraju biti obezbjeđene, a poželjno je i na takvim mjestima saditi visoka stabla i grmasto bilje, kako bi živina sama pronašla zaštitu od direktnog sunčevog zračenja.
Prvi simptomi toplotnog stresa kod koka javljaju se kada su vrijednosti oko 26-32 °C, tada se smanjuje i do 50 odsto konzumacija hrane, preko 32 °C do 35 °C moguća je pojava toplotnog udara. Živina širi krila i dahće na temperaturi preko 35 °C što dovodi do klonulosti i malaksalosti, jer svu energiju troše na rashlađivanje. Kada je ona veća od 38 °C u određenom kontinuiranom razdoblju pogubna je i dovodi čak i do pomora cjelokupnog jata.
Pored preduzetih mjera protiv pregrijavanja kokošinjca istovremeno za kvalitet jajeta preporuka je da se prekombinuje obrok. Dodaju se suplementi u obliku vitaminsko mineralnih dodataka gdje im se prvenstveno daje vitamin C i to kroz sistem napajanja jer se postižu učinkovitiji rezultati. Poželjno je oko tri do četri sata prije totalnog mraka, krajem dana davati kao suplement u obrok i kalcijum za jačanje ljuske jajeta.
