Naslovnica Poljoprivredne grane Stočarstvo Kako spriječiti pojavu i širenje zaraznih bolesti svinja?

Kako spriječiti pojavu i širenje zaraznih bolesti svinja?

Izvor Foto: AgroSavjet

Ukoliko se redovno ne održavaju prostorije i vozila u kojima borave svinje, mogu biti izvorišta ozbiljnih zaraznih bolesti koje napadaju te životinje, ali i jude. Zbog toga se veliki značaj mora dati čišćenju i dezinfekciji, uz obavezno konsultovanje sa stručnjacima.

Kako tvrdi savjetodavac za stočarstvo, diplomirani inženjer Dragan Jakovljević, jačanjem mjera biosigurnosti, smanjuje se rizik od unošenja uzročnika bolesti na farmu i njihovog širenja. Zato je navedena mjera prioritet u aktivnostima koje preduzima stočar. Sve osobe koje dolaze na farmu, ne bi smjele prije ulaska da dolaze u kontakt sa drugim svinjama. Jakovljević naglašava da posjetioce treba pitati da li su nedavno bili na mjestima koja mogu biti zaražena, poput klaoanica, pijaca, farmi svinja ili drugih mjesta gdje se radilo sa svinjama ili leševima uginulih svinja. Ukoliko jesu, oni ne mogu biti primljeni na farmu, osim ako se prethodno ne primjene posebne i stroge mjere biosigurnosti.

Radnici na farmi treba redovno da dezinfikuju radnu odjeću

Za posjetioce i druge poljoprivredne proizvođače i radnike na farmi je potrebno obezbjediti odjeću za jednokratnu upotrebu i obuću koja se koristi isključivo na farmi. Na manjim farmama je uobičajeno da farmeri ne presvlače odjeću i obuću nakon rada sa svinjama. Međutim, u takvim slučajevima je preporučivo da se koristi odjeća i obuća samo za rad u objektima sa svinjama. Poslije čišćenja i uklanjanja vidljive organske materije, obavlja se dezinfekcija odjeće. Ipak, dezinfekcija nema smisla ukoliko se na odjeći ili obući nalazi đubrivo, jer onda dezinfekciono sredstvo neće biti efikasno.

Vozila za prijevoz svinja veliki rizik za širenje infekcije

Vozači i njihova vozila kojima se prevoze svinje na pijace ili klaonice su veliki rizik za unošenje i širenje infekcije. Vozila se moraju mehanički dobro očistiti, oprati i dezinfikovati nakon svake isporuke, jer ako nisu dobro očišćena, ona će prenijeti izmet, pljuvačku ili urin sa jedne farme ili klaonice na drugu. Takođe, svi instrumenti i oprema koji se unose na farmu, moraju biti čisti i dezinfikovani.

Postoji nekoliko važnih oblasti koje su bitne za akcioni plan dezinfekcije, a to su:

  • procjena;
  • čišćenje;
  • pranje;
  • dezinfekcija i provjera;
  • ocijena svih urađenih poslova.

Procjena obuhvata identifikaciju uzročnika bolesti, način prenošenja, kao i određivanje vrste sredstava za dezinfekciju. Bolesna životinja dolazi u dodir sa podom i ogradama boksa, pojilicom, hranilicom, raznom opremom i sva ta oprema u okruženju može biti kontaminirana.

Efikasno čišćenje i pranje može eliminisati 99% mikroorganizama

Sljedeći korak koji treba obaviti je čišćenje. Suvo čišćenje je struganje i uklanjanje svih nečistoća sa površina (izmet, hrana, prašina i otpaci iz okoline). Ukoliko je površina suva i prašnjava treba je poprskati vodom. Cilj je uklanjanje što više organske materije jer prisustvo organske materije predstavlja zaštitni sloj za mikroorganizme u dužem periodu ne samo od spoljašnih uslova već i od dejstva dezinfekcije. Procjenjuje se da se samo čišćenjem 90% bakterija može ukloniti sa površine. Pranje dodatno smanjuje broj mikroorganizama, a efikasno čišćenje i pranje može eliminisati 99% mikroorganizama.

Detaljno oprati valove, pojilice, podove, slivnike

Kada je riječ o pranju, površina se prvo natopi toplom vodom, deterdžentom ili sredstvom za čišćenje, a zatim se briše, prska ili riba. Pranje se može poboljšati upotrebom vode niskog pritiska, odnosno crijeva za polivanje, ali je potreban oprez jer ukoliko se koristi prskanje vodom pod visokim pritiskom može da dođe do aerosolizacije i daljeg širenja infekcije. Pranje treba početi od najčistijih područja i sa najvišeg nivoa (plafon), prema najprljavijem i najnižem nivou (pod). Opremu koja se može ukloniti treba očistiti i natopiti deterdžentom prije dezinfekcije. Posebno treba obratiti pažnju na valove, pojilice, pod, uglove i slivnike. Ove površine mogu služiti za akumulaciju bakterija i zato ih treba dobro očistiti i zatim dezinfikovati.

Uvijek pročitati uputstvo na etiketi dezinfekcionog sredstva!

Izbor odgovarajućih sredstava za dezinfekciju zavisi od vrste mikroorganizama i faktora okolinei bezbjedonosnih pitanja. Stručnjaci naglašavaju da uvijek treba pročitati uputstvo da bi se pravilno odredila koncetracija. Dezinfekciju je potrebno obavljati prskanjem i korištenjem niskog pritiska. Tokom hladnog vremena objekat se mora zagrijati na oko 20°C jer su neka sredstva neefikasna na niskim temperaturama.

Mjere preduzimati uz konsultaciju s veterinarom

Obratiti pažnju na koncetraciju po kvadratnom metru površine. Pored toga, dezinfecijes treba da se zadrži određeno vrijeme u zavisnosti od vrste dezinfekcionog sredstva. O vrsti sredstva, koncetraciji i vremenu djelovanja treba se konsultovati sa veterinarom. Nakon toga, površinu treba ponovo oprati i osušiti prije useljenja životinja.

Izvor: AgroKlub

Kako je spriječiti i prepoznati afričku svinjsku kugu u svinjcu!

Uzgoj svinja na danski način – Od praseta do mesare

 

Exit mobile version