Lisnati kupus (raštika – raštan) je varijetet kupusa koji ne formira glavicu. Raštan je po izgledu najsličniji divljim formama kupusa. Ova biljka se najviše gaji u primorskim oblastima.
Raštan dobro podnosi klimatske ekstreme. Po hranljivoj vrijednosti i hemijskom sastavu ima sličnosti sa keljom pupčarom: 13-20% suve materije, 2-5% šećera, 2-4% bjelančevina, 100-200 mg% vitamina C i 2-5 mg% karotina.
Ovaj varijetet kupusa dijeli se na visoke i niske forme biljaka. Raštan spada u visoke forme sa dugim internodijama i razvijenim bočnim pupoljcima iz kojih izrastaju izbojci orvorenog tipa. Stablo je visoko do 80 cm.
Lisnati kupus je otporniji na hladnoću nego ostale kupusnjače. U primorskim krajevima ostaje preko zime na otvorenom polju. Podnosi sušu i veći mraz i snijeg. Može rasti u slaboj sijenci kao međukultura između voćaka.
Uspijeva i u dolinama i na planinama so 1800 m visine. Na lošijem zemljištu, mada uz bolju njegu, daje veće prinose i bolji kvalitet. Raštan izložen mrazu boljeg je ukusa kao i kelj pupčar. Može se saditi poslije ranog krompira i graška.
Proizvodi se iz rasada. Na primorju se sije krajem maja ili početkom juna. U ostalim područjima rokovi sjetve su kao za kupus. Rasađuje se u polje kada se pojave 3-4 lista, krajem juna ili početkom jula, mada se rasađivanje može vršiti i kasnije. Razmak sadnje kod visokih sorti je 60 x 40 cm, a kod niskih 50 x 40 cm. Dugačak korijen prije presađivanja treba malo skratiti. Dok se biljke ne ukorijene i dobro razviju potrebno je okopavati usjev i redovno ga zalivati.
Kada biljke odrastu nema potrebe za dodatnom njegom. Vegetacioni period od sjetve do berbe listova kod raštana je 100-200 dana.
Izvor: agrosavjet.com
PROČITAJTE:
Proizvodnja ranog kupusa – Sjetva, rasađivanje, đubrenje
Sjetva kelja – Dobro podnosi suše i visoke temperature
