Kako se razmnožava perad – Sve vrste peradi razmnožavaju se jajima. Iz jajeta se razvija zametak ukoliko su oplođena.
U peradarstvu razlikujemo proizvodnju konzumnih jaja koja nisu oplođena i uzgoj rasplodnog jata čija su jaja oplođena.
Polna zrelost ženske peradi vezana je za nosivost, a muške uz početak rasplodne eksploatacije, a nastupa različito s obzirom na vrstu peradi. Polna zrelost lakih tipova kokoši nastupa sa 4,5 do 5 mjeseci starosti, a teških tipova sa 5,5 do 6 mjeseci. Kod ćurka, polna zrelost lakih tipova nastupa sa 7,5 do 8 mjeseci starosti, a teških tipova 8 do 8,5 mjeseci. Guske polnu zrelost postižu sa 9 do 10 mjeseci starosti, a patke sa 5 do 6 mjeseci.
Bitni činioci koji utiču na kvalitet i količinu rasplodnih jaja su: odnos mužjaka i ženki, zdravlje jata, tretiranje protiv zaraznih bolesti, starost jata, raspored i broj gnijezda, kao i skupljanje, skladištenje i sortiranje te dezinfekcija rasplodnih jaja.
Pročitajte: Tov pilića – Osnovna pravila za uspješan uzgoj
Oplođenost jaja može se kretati od 60 do 99%. Oplođenost zavisi od vrste peradi, godišnjem dobu, hranidbi jata te omjeru ženskih i muških grla. U praksi nailazimo na oplođenost jaja kokoški od 95%, ćurki 85%, a pataka i gusaka od 80 do 85%. Vrlo bitan je omjer ženki i mužjaka. Tako jedan mužjak ide na 15 kokoši nosilica, 10 srednje teških kokoši nosilica, na 10-12 ćurki , 3 do 5 gusaka i 5 do 7 pataka. Nasađivanje jaja može se vršiti prirodni i umjetno.
Razvoj pilića u jajetu
Razvoj pilića u jajetu traje 21 dan. U pravilu se uvijek nasađuju jaja čiste ljuske pri čemu se mora voditi računa o masi jajeta. Nasađuju se svježa jaja do 4 dana starosti jer dužim držanjem jaja dolazi do pada uspjeha valivosti.
Prirodni način nasađivanja
Prirodni način nasađivanja koristi instinkt kvocanja ženki. Raskvocana kvočka nasađuje se na određeni broj jaja i drži posebno u prostoriji gdje joj odgovaraju mikroklimatski uslovi i gdje se ne uznemirava. Pod kokošku možemo nasaditi 10-15 jaja, ćurku 13-19, gusku 11 do 15, dok patke nerado sjede na jajima.
Najbolje na jajima sjede ćurke pa se tako pod njim može nasaditi i do 25 kokošijih jaja. Za vrijeme nasada ženka dnevno ustaje s jaja 1 do 2 puta dnevno radi hranjenja i napajanja. Nakon dvadesetprvog dana dolazi do valjenja pilića.
Oni se tad izuzimaju ispod kvočke, stavljaju u poseban prostor gdje se suše, a ljuska se odstranjuje iz gnjezda. Ako nije došlo do izvale pilića, vrši se pregled. Ukoliko jaje nije bilo oplođeno takvo jaje se označava kao “mućak”, a ukoliko je uslijed nekakvih nepovoljnih uslova zametak uginuo, takvo jaje se označava kao “ugušak”. Kada su pilići osušeni ponovno se stavljaju pod kvočku.
Pročitajte: Oboljenja živine uslijed nedostatka vitamina (avitaminoza)
Svrha vještačkog nasađivanja jaja je proizvodnja jednodnevnog podmlatka uz korištenje inkubatora. Ovo su uređaji u koje se ulažu jaja, a građeni su tako da osiguravaju uslove za razvoj zametka. Inkubatori se dijele u jednoslojne, višeslojne i selekcijske. Kod jednoslojnih jaja se slažu u jednom redu, a zagrijavanje se obavlja samo s gornje strane. Ovaj tip inkubatora karakteriše mali kapacitet, a jaja se okreću ručno.
Kod višeslojnih inkubatora jaja se slažu u više slojeva, a zagrijavanje se vrši sa svih strana. Višeslojni inkubator se dijeli u predvalionik i valionik koji se razlikuju po uslovima inkubiranja. U predvalioniku se jaja inkubiraju od 1 do 18-tog dana, a 19-ti dan se premještaju u valionik gdje borave do valjenja.
