Mlade voćke treba rezati što manje jer imaju izražen rast mladica pa bi ga jaka rezidba još pojačala i odgodila ulazak u rod. Ipak, u prvim godinama nakon sadnje potrebno je obaviti rezidibu “na oblik”.
Kako bi ta rezidba bila što manja, potrebno se osloniti na zahvate u vrijeme vegetacije (odstranjivanje pupova, piniciranje nepotrebnih mladica, povijanje, izolacija vrhova), a za rezidbu u vrijeme mirovanja ostaviti samo ono što u vegetaciji nije učinjeno. Tako će se pojačati rast mladica potrebnih za oblikovanje krošnje te voćka neće trošiti asimilate i hraniva na rast nepotrebnih izbojaka koje bi trebalo odbaciti rezidbom u vrijeme mirovanja.
Kako voćka stari, snaga rasta opada i nema dobvoljno obnove rodnih izbojaka pa slabi i rodnost. Da bi se opadanje rodnosti što je moguće više usporilo, rezidbu treba usklađivati sa starošću voćke.
Voćke koje ulaze u punu rodnost i one sa zadovoljavajućom ravnotežom rasta izbojaka i rodnosti treba rezati umjereno, pazeći na obnovu rodnih izbojaka za sljedeću vegetaciju i proređivanje nepotrebnih rodnih izbojaka za tekuću vegetaciju.
Kada dođe do opadanja rodnosti i slabljenja rasta izbojaka, rezidbu treba postupno pojačavati, no u tome se ne smije pretjerivati. Jačom rezidbom potiče se bolja obnova rodnih izbojaka i rast.
Kada ni to više ne bude dovoljno, voćar će morati donijeti odluku o tome hoće li obaviti rezidbu “na podmlađivanje” ili će voćku iskrčiti i zamijeniti je novom.
PROČITAJTE:
- Sačekati sa rezidbom i sadnjom voća
- Zašto orezivati voćke?
- Podmladjivanje starijih voćaka
- Električne makaze za orezivanje voćaka
- Kada je pravo vrijeme za rezidbu?
Izvor: AgroSavjet
