Višegodišnjim iskorištavanjem tla u povrtnjaku ono se iscrpljuje i osiromašuje hranjivima jer povrće u kratkom vegetacijskom radzoblju razvija dosta zelene mase, plodonosi, a korijenasto razvija i podzemnu masu. Stoga mu treba omogućiti dovoljno hraniva za neometan rast i razvoj.
Nedostatak hranjiva biljkama smanjuje rast, a uvidom u njihovo stanje se može doći do zaključka koji im elementi nedostaju. Tako je žućenje lišća najčešće simptom nedostatka azota, a smanjeno cvjetanje nedostatka fosfora. Stoga je važno pravilno đubrenje i procjena nedostatka pojedinih elemenata.
Važno dobro razumjeti formulacije i odnose
Važno je dobro razumjeti oznake tj. formulacije na pakovanju. Nju predstavljaju postotci udjela svih hraniva u đubrivu što se prvenstveno odnosi na ona glavna. Važno je razumjeti i njihove odnose pa je tako na primjer u složenom đubrivu NPK 10-20-30 odnos hraniva 1:2:3 ili u onom 5-15-30 odnos 1:3:6. Najveća brojka označava i najveći udio tog elementa pa je u oba primjera najviše kalija (K).
Za one koji slučajn ne znaju, NPK predstavlja elemente azot, fosfor i kalij.
Prema tome, važno je odabrati pravilnu formulaciju koja je potrebna biljkama pa ćete tako, ukoliko vam je rast biljke previše bujan, izabrati đubrivo s manjim udjelom azota ili za slabiji rast korijena onos s većim udjelom fosfora.
Razlika između vještačkih i organskih đubriva
Prema načinu proizvodnje, đubriva se dijele na prirodna i vještačka ili sintetska. Prirodna su nastala prirodnim geološkim procesima te trošenjem, taloženjem i akumulacijom minerala, životinjskim izlučevinama i organskim materijama prirodnog porijekla i u njih se ubrajaju organska đubriva poput stajnjaka, komposta, zelenišnog đubriva i sl. Vještačka ili sintetička su nastala industrijskim procesima sinteze ili prerade sirovina, a radi čestih predrasuda zbog naziva vještačka, zovemo ih još i mineralna. U pogledu troškova, organska su ekonomičnija za male vrtove.
Kada je najbolje vrijeme za đubriti vrt?
Nedostatak hraniva u tlu vrta najbolje je nadoknadititi prije sadnje kako bi tlo upilo hranjive supstance. Proljetno đubrenje jedogodišnjeg cvijeća i povrća je važno. Đubrivo se može dodati u tlo ili posuti oko biljaka, a najbolje je rasporediti ga po površini tla i lagano ukopati.
Đubrenje prilikom sadnje
Kako piše homeogarden, prilikom sadnje đubrivo možemo staviti direktno u rupe i nakon toga posaditi biljke, na taj način njime racionalnije raspolažemo, ali u tom slučaju treba biti oprezan jer ne smije dodirivati korijen biljke. Takođe i kod izrade gredice đubrivo se može posuti po gredici i lagano ukopati. Đubrenjem prilikom sadnje omogućavamo biljakama dovoljnu količinu elemenata za početni rast i razvoj.
Kod sadnje povrća u jame prije sadnje se može dodati i šaka humusa ili glistenjaka koji nisu toliko jaki kao sintetska đubriva, ali će ipak biljakma dati dovoljno hranjivih materija za početni rast. Takođe glistenjak se može koristiti i za prihranu zalijevanjem ili folijarno.
Tekuća đubriva – zalijte biljke prije primjene
Tekuća đubriva nije dobro primjenjivati u vrijeme sadnje. Bez obzira koliko pažljivo baratali s presadnicama, neke dlačice korijena će se slomiti pa treba biti oprezan jer bi moglo doći na oštećene korijenčiće i spaliti ih. Treba pričekati bar 3 sedmice kako bi se biljke bolje primile.
Važno je biljke temeljno zaliti vodom prije primjene tekućeg đubriva kako bi se izbjeglo spaljivanje korijena ako je tlo suho. Takođe njime postupajte prema uputama pogotovo ako ga je potrebno razrijediti. Važno je i ne primjenjivati ga tokom vrućina kako bi se izbjeglo spaljivanje lišća.
Stajnjak se može unijeti u tlo i u proljeće
Primjenom organskog đubriva, najčešće dobro fermentisanog stajnjaka tlo postaje rahlije, prozračnije, bolja je propusnost za vodu, brže se zagrijava u proljeće jer bolje upija i provodi toplotu što vrlo povoljno utiče na brži početni razvoj mlade biljke. Tlo koje je bogato organskom materijom ima bolju mikrobiološku aktivnost.
Najbolje ga je unijeti u tlo u jesen zaoravanjem, međutim ukoliko se to ne obavi, tada može i u proljeće s tim da se koristi u količini od 25 – 40 kg na 10 m2. Ali treba znati da primjenom samo stajskog đubriva, ne osiguravamo povrću dovoljnu količinu hranjiva pa se uz đubrenje stajnjakom obavezno primjenjuju i mineralna.
Prihrana – mjesec dana nakon sadnje
Biljka nakon sadnje koristi velike količine hranjiva kako bi se kvalitetno ukorijenila i stvorila lisnu masu koja će joj omogućiti daljnji rast i razvoj. Kako bi joj u tome pomogli, moramo je prihranjivati. Najbolje vrijeme za prihranu je mjesec dana nakon sadnje. Đubrivo možemo primijeniti tako da ga pospemo oko biljke i lagano ukopamo. Kruta granulirana đubriva je potrebno zaliti kako bi se otopila ili primijeniti prije kiše. Količine koje bi primijenili u obliku peleta po biljci, rastopimo u vodi te zalijemo.
Osim krutom prihranom, tj. posipanjem đubriva oko biljke, možemo primijeniti i tekuću prihranu. Biljke možemo zalijevati folijarno ili tlo oko biljke. Ovakav način prihrane se preporučuje u periodu suše kada biljka zbog nedostatka vode ne može usvojiti potrebne elemente, a možemo ga ponavljati nekoliko puta tokom sezone.
Nedovoljno đubrenje rezultirati će nižim prinosom ili lošijim kvalitetom, a prekomjerno je nepotreban trošak, potencijalno opterećenje okoliša uz luksuzno snabdjevanje biljke hranivima s lošijim kvalitetom prinosa.
Izvor: agroklub
PROČITAJTE:
Mikrogranulisano đubrivo – Za jak korijen i brži porast biljke
