Zemljište na okućnicama ili malim baštama često nije pogodno za uzgoj povrća, pjeskovita su ili tvrda, puna ilovače. Baštovani, nerijetko iz neznanja, prostor oko kuće rado zatrave umjesto da ulože malo napora, pretvore ga u baštu i tako imaju na dohvat ruke, svježe povrće iz sopstvene proizvodnje.
Prvi posao koji „u ovom poduhvatu“ valja uraditi je odnošenje zemljišta na analizu. Tako će svaki budući baštovan najpouzdanije znati kakvo je zemljište, kojih hraniva ima u izobilju a koja mu nedostaju. A onda valja zasukati rukave i od „aluge“ ili travnjaka koji i nije baš za ponos, napraviti baštu.
Pročitajte: BOROVE IGLICE POPRAVLJAJU ZEMLJIŠTE
Kada se dobiju rezultati analize na tom izveštaju je i preporuka šta valja popraviti. Tako, kada se priprema zemljište preporučljivo je da se ono od ilovače ili gline učini mekšim dodavanjem grubog pijeska. U zavisnosti koliko je zemljište čvrsto, unosi se 80 litara pijeska (jedna baštenska kolica) na dva do pet kvadratnih metara leje. S druge strane, ako je zemljište pjeskovito ubacuje se ilovača.
Za bolju plodnost: Obogatite zemljište krečnjakom
Bilo da je riječ o pijesku ili ilovači – krečnjak u bašti predstavlja problem za oba tipa zemljišta. Pjeskovito često ima manjak krečnjaka, zbog čega bi mu u proljeće trebalo dodati kreča u prahu, oko 50 do 100, u ekstremnim slučajevima čak 150 grama po kvadratnom metru. Zemljište sa ilovačom takođe treba obogatiti krečnjakom. Ne treba zaboraviti da 100 g krečnjaka, koji se rasturi po jednom kvadratnom metru, može da poveća baznost zemljišta za jednu jedinicu i tako ga učini pogodnijem za sjetvu više vrsta povrća.
Pročitajte: Kakvo je zemljište u zaštićenim prostorima i kako ga održavati
Najbolji rezultati zahtjevaju vrijeme i trud
Analiza zemljišta pružiće i pravu sliku plodnosti, a uz izvještaj o sadržaju određenih elemenata u njemu, priložena je preporuka kako da se opšte stanje plodnosti popravi, koja hraniva valja dodati, na kojima štedeti a koje izostaviti.
Ne zaboravite, riječ je o zemljištu koje je bilo devastirano, zapušteno i u velikoj mjeri neplodno. Zbog toga su potrebna i veća ulaganja i više rada za popravku. Ali, rezultat će biti višestruko isplativ. Recimo, zemljišta na okućnicama, čak i ako su bila devastirana, često sadrže puno fosfora. Kombinovano đubrivo, nasumce odabrano, koje sadrži i ovaj elemenat, može previše da „nađubri“ baštu i doslovno predstavlja bacanje novca, a može i da bude štetno za biljke.
