„Prije dvadeset godina se na Veterinarskom fakultetu o afričkoj svinjskoj kugi učilo u svega dva pasusa, epidemije su bile nezamislive“. Danas, pojava afričke kuge mogla bi da odnese stotine hiljada grla domaćih i divljih svinja.
Za razliku od klasične svinjske kuge koja se može spriječiti i iskoreniti vakcinisanjem životinja, afrička svinjska kuga još uvijek je neizlečiva bolest.
„Prije dvadesetak godina nije bila poznata u Evropi, ali klimatske promjene donijele su virus iz Afrike na ostale kontinente. Epidemije su počele najprije u Kini i Rusiji“, objašnjava dvm Nenad Budimović.
Nigdje na svijetu još uvijek ne postoji vakcina koja bi spriječila širenje virusa.
„Jedini način sprječavanja širenja virusa je ubijanje živih životinja i uklanjanje leševa takozvanim neškodljivim spaljivanjem“, kaže.
Pročitajte: Najčešće rase svinja koje se koriste za uzgoj kod nas
Kako prepoznati afričku kugu svinja:
- Iznenadno uginuće jedne ili više svinja
- Gubitak apetita
- Povišena tjelesna temperatura
- Krvava stolica
- Pobačaji
- Nesigurnost u hodu
- Otežano disanje
- Kašljanje, povraćanje
Budimović naglašava da eutanaziju i uklanjanje mogu da vrše samo ovlašćena lica.
„Nema zakopavanja, bacanja u reku, to je strogo zabranjeno i farmeri ne smiju sami da ubiju oboljelo grlo“, kaže.
Ovo su neke od stvari koje farmeri ili privatna lica koja uzgajajau svinje mogu da preduzmu:
- Svinje ne treba hraniti pomijama
- Transport svinja mora biti strogo kontrolisan – vozila koja se kreću sa farme na farmu trebalo bi da se kreću samo označenim stazama, ukoliko to nije slučaj, vozila bi trebalo da se dezinfikuju nakon izlaska sa farme
- Smanjiti kontakt sa drugim životinjama
- Spriječiti direktan kontakt sa divljim svinjama
- Obavezno prijaviti svaku bolesnu ili preminulu svinju veterinaru “Ne daj bože da se dijagnostikuje afrička kuga, saniranje bi se vršilo prema međunarodnim standardima”, objašnjava Budimović i ističe da je važno da se farmeri ili privatna lica koja gaje svinje jave veterinarima.
Pročitajte: Ishrana svinja u tovu
Osim eutanazije, nadležna lica će vršiti i:
Čišćenje, pranje i dezinfekciju prostora prema utvrđenim pravilima
Neškodljivo uklanjanje otpada
Pravila i informacije se mogu nađi na sajtu Uprave za veterinu Ministarstva za poljoprivredu.
„Vrlo je važna i svijest naših farmera – treba razumjeti da su pravila tu kako bismo se zaštitili“, kaže.
U Srbiji se godišnje zakolje oko pet miliona svinja, a trenutno se uzgaja oko tri miliona.
Najveći probemi sa afričkom svinjskom kugom zabilježeni su u Aziji.
Samo je Kina dom polovine svjetske populacije svinja.
Prema podacima Ujedinjenih nacija, iz jula 2019. godine, milioni svinja ubijnjeni su u Aziji kako bi se spriječilo dalje širenje virusa.
