Iako se najveća količina vitamina i minerala unosi kada konzumiramo svježe povrće, pravilinim skladištenjem se svježina i nutritivna vrijednost mogu očuvati, a proces kvarenja hrane usporiti.
Nivo vitamina, minerala i fitonutrijenata se smanjuje nakon branja jer svjetlost, vlažnost i toplota ubrzavaju proces kvarenja.
Kako pravilno čuvati povrće i voće?
Kako ih očuvati preko zime, na niskim temperaturama?
Šta ide ide u frižider, a šta ne?
Kako najbolje sačuvati svježinu i nutritivnu vrijednost?
Većina povrća i voća se može skladištiti u frižideru, ali neke je preporučljivo čuvati u podrumu ili skladištu. Neko povrće i voće zahtjeva poseban tretman i mora se na specifičan način zaštititi od bolesti i propadanja.
Kako?
Evo nekoliko savjeta kako da ih na najbolji način skladištite.
- Odvojite povrće i voće
- Skladištite voće i povrće u odvojenim fiokama u frižideru.
Zašto?
Čak i u frižideru, određeno voće i povrće ispušta etilen, bezbojni gas koji se proizvodi u biljnim tkivima i koji ubrzava proces sazrijevanje voća i povrća.
Tamne pjege na zelenoj salati ili gorki ukus šargarepe, na primjer, su posljedice upijanja ovog gasa.
Ako stavite jabuke i banane u istu činiju, banane će brzo pocrniti i prezreti.
Etilen dovodi do omekšavanja plodova, gubitka hlorofila, cvetanja, klijanja i crvene boje. Kupusnjače su posebno osjetljive na djelovanje etilena, ali i pasulj, grašak, paprike, krastavac, i patlidžan.
Sa druge strane, etilen utiče pozitivno na neko povrće, pa tako krompir i luk brže klijaju kada su skladišteni u blizini povrća ili voća koje ispušta etilen.
Velika količina etilena potiče od zaraženih i oštećenih plodova, pa je od velike važnosti da se prostoriije u kojima se skladišti povrće i voće provetravaju i održavaju. Etilen je glavni uzrok propadanja i kvarenja a ovo su vrste voća i povrća koje ispuštaju etilen:
- jabuke
- kruške
- breskve
- nektarine
- avokado
- mango
- dinje
- paradajz
- pečurke
Skladištite namirnice u komadu
Ukoliko povrće ne konzumirate odmah, nemojte ga sjeći, guliti ili čistiti, već ih sačuvajte u jednom komadu.
Kao što koža na ljudskom tijelu predstavlja zaštitni omotač, tako i prvi sloj kožice na povrću ima zaštitnu funkciju, i štiti biljke od svjetla i vazduha.
Skladištite zdravo povrće i voće
Kako biste smanjili rizik od oboljenja bitno je da i tokom i poslije berbe pravilno rukujete plodovima kako ne bi došlo do oštećenja.
Oštećeni plodovi su podložni bakterijskim i gljivičnim bolestima i lako mogu ugroziti i drugo, zdravo povrće.
Ako skladištite povrće i voće u podrumima ili šupama bitno je da održavate nisku temperaturu jer to je spoljašnji faktor koji najviše utiče na svježinu namirnica.
Niske temperature sprečavaju uvenuće povrća i gubitak vlage, i usporavaju razvoj mikroorganizama. U skladišnom prostoru zato ne bi trebalo da bude cevi za grejanje, ali bi trebalo da ta prostorija ima makar jedan prozor ili ventilacioni otvor.
Zidove je poželjno obložiti izolacionim materijalom da se spriječi ulazak toplote, a da bi zaštitili hranu od insekata i glodara, poželjno je prozore prekriti mrežama.
Bitan uslov za skladištenje hrane u zatvorenim prostorijama je odgovarajuća vlažnost vazduha.
Optimalna vlažnost vazduha za većinu povrća je od 90-95%, a vlagu možete izmjeriti pomoću vlagomera.
Najefikasniji način da spriječite gubitak vlage jeste skladištenje hrane u politilenske vreće i gajbice zbog protoka vazduha. Takođe, postavljanje posuda sa vodom ili pokvašenih džakova od sargije koji se stavljaju ispod otvora kroz koje ulazi vazduh je takođe efikasan način kako da obezbedite optimalnu vlažnost.
Zemljani sudovi, konzerve i plastične vreće se takođe mogu koristiti kao ambalaža za pakovanje jer je prilikom pakovanja najvažnije da omogućite protok vazduha i spriječite kondenzaciju.
Frižider bi trebalo redovno čititi i održavati, kao i smjestiti ga dalje od bilo kakvih izvora toplote (šporet, radijatori).
Pročitajte: Savjeti za pravilno čuvanje povrća tokom jeseni i zime
Kako da očuvate svježinu i nutritinu vrijednost hrane u frižideru?
Izbjegavajte da vraćate hranu u originalnu metalnu ambalažu jer hrana reaguje sa metalom i poprima metalni ukus.
Ukoliko odlažete spremljenu toplu hranu, odlažite je u dobro zatvorenim posudama jer toplota od hrane doprinosi povećanju temperature, rastu bakterija i bržem stvaranju leda.
Za skladištenje hrane u frižideru, potrebno je da se održava konstantna, niska temperatura.
Temperatura u vratima frižidera je uvijek niža, pa je najbolje da se namirnice kao što su mliječni proizvodi stavljaju na srednju policu, a jaja da se drže u originalnoj kartonskoj amalaži.
Savjeti o skladištenju različitog povrća
Paradajz
Iako se i dalje vodi debata o tome kako je najbolje skladištiti paradajz, većina je mišljenja je najbolje držati paradajz na sobnoj temperaturi, u posudi sa dovoljno vazduha.
Ukoliko nezreo paradajz čuvate u frižideru, proces sazrijevanja se usporava i povrće gubi svoj prepoznatljiv ukus.
Ako morate da držite paradajz u frižideru, najbolji način da se zaustavi brže propadanje je kad paradajz postavite sa stabljikom okrenutom na gore, kako se vlažnost ne bi slivala prema stabljici. Jedino kada je poželjno čuvati paradajz u frižider, ali odvojeno od ostalog povrća, jeste kada je paradajz prezreo i mekan.
Šargarepa
Idealan način za skladištenje veće količine šargarepe je u širokim posudama napunjenim pijeskom. Šargarepe se ređaju u krug dovoljno razdvojene jedna od druge da se omogući dobra cirkulacija vazduha.
Pijesak je pogodan materijal je imitira zemljište i čuva hranjive materije. Ako skladištite šargarepu na ovakav način, hranjive materije, ukus i svježina se mogu sačuvati i do sedam mjeseci.
Tokom prvih pet mjeseci pošto se šargarepa izvadi, nivo beta karotena raste, naredna dva mjeseca je istog nivoa, a nakon sedmog mjeseca počinje da opada.
Za manje količine je dovoljno čuvati šargarepu u perforiranim kesama sa rupicama da bi se obezbjedila cirkulacija vazduha.
Krompir
Krompir je najbolje držati na hladnom i tamnom mjestu u papirnoj kesi. Ako čuvate krompir u frižideru, hladan vazduh utiče na ukus i teksturu krompira i može da pretvori skrob u šećer.
Krompir i crni luk se ne vole jer luk ispušta etilen gas koji utiče na klijanje krompira, kao i na ukus.
Celer
Ako čuvate celer u frižideru najbolje je da ga zavijete u aluminijumsku foliju jer će tako sačuvati svježinu i teksturu.
Ako želite da ga zamrznete i sačuvate svježinu i ukus, nasjeckajte celer na komadiće, sušite u mirkotalasnoj rerni desetak sekundi i potom odložite u zamrzivač.
Kupus
Kupus je najbolje konzumirati u najkraćem mogućem roku, jer poslije nedjelju dana počinje da gubi vlagu. Svjež kupus možete čuvati u plastičnoj vrećici u frižideru i do dvije nedjelje, sačuvaće i svježinu i sadržaj vitamina. Ako počne da vene, dovoljno je da odstranite spoljne listove.
Povrće bogato vitaminom C (zelena salata, kelj, blitva i drugo zeleno lisnato povrće) brže truli i vene. Kupus je otporniji i može duže da sačuva svježinu, količinu nutrijenata i ukus ukoliko se skladišti i čuva na hladnom mjestu.
Ukoliko želite da sačuvate svježinu kupusa duže, najbolje je da ga skladištite u plitke jame, sa korijenom postavljenim ka dnu jame, i obložite zemljom. Jame poduprite daskama i prekrijte slamom.
Luk
Najbolje je čuvati luk na tamnom i prozračnom mjestu, u vijencima ili u manjim mrežastim vrećicama. Niska temperatura i vlažnost, pogotovo ako luk čuvate u frižideru, će omekšati luk, dok će svjetlost uticati na ukus luka, i postaće gorak. Možete ga čuvati na sobnoj temperaturi mjesec ili dva ukoliko nije izložen svjetlosti.
Paprike
Paprike se najčešče suše i to tako što se nanižu na konac u vidu vijenca i okače na promajno mjesto gdje ima dosta sunčeve svjetlosti. Svježe paprike se mogu čuvati u frižideru u predjelu predviđenom za povrće. Da očuvate svježinu i vlažnost paprike koju niste iskoristili u kuvanju ili pojeli, presijecite na pola, sa strane ili na dnu, ali ne vadite sjemena.
Paprika je povrće koje možete čuvati u zamrzivaču, a koje zamrzavanjem ne gubi vitamin C.
Prije nego što zamrznete paprike, operite ih i očistite, potopite u vruću vodu i ostavite da nakratko odstoje, i potom ih stavite u zamrzivač.
Cvekla
Cveklu čuvajte na sličan način kao i šargarepu, ređajte u kutije sa pijeskom (ili vlažnom tresetnom mahovinom, ili piljevinom) i napravite razmak između korijena. Cveklu možete čuvati u frižideru, ali kao i kod drugog lisnatog povrća, odstranite zeleniš jer će da crpi vodu iz korijena i ubrza proces sušenja.
Svo korijenasto povrće će duže ostati svježe ukoliko se drži i skladišti u vertikalnom položaju.
Kada je skladištite, potrebno je da redovno odstranjujete korijenove koji su počeli da propadaju.
Krastavac
Krastavci se čuvaju u frižideru, ali bi trebalo da se čuvaju u najtoplijem dijelu frižidera, jer hladnoća utiče na teksturu pa krastavci postaju mekši i smežurani i brzo se suše. Ako se pak ostave na sobnoj temperaturi, brzo se kvare.
Bundeva
Cijele bundeve se mogu čuvati u ostavi sa relativno niskim temperaturama. One isječene je najbolje obložiti etilenskom folijom i držati u frižideru do korišćenja.
Bundevu preko zime možete čuvati kao opranu, izrendanu i smještenu u polietilenske kesice.
Sjemenke bundeve isto tako možete prosušiti i imati golice kao užinu preko zime.
Spanać
Spanać je najbolje čuvati u fružideru u polietilenskim kesama u dijelu predviđenom za povrće. Preko zime, spanać je najbolje izblanširati i isjeckanog staviti u kesice koje ćete zamrznuti.
Kako skladištiti voće?
Dinje
Cijele dinje mogu stajati nekoliko dana na sobnoj temperaturi. Na duži vremenski period dinju treba držati u frižideru gdje može opstati i do nedjelju dana.
Dinju štiti kora, pa komade isječene dinje treba obložiti polietilenskom folijom kako se ne bi isušila.
Lubenice
Cijela lubenica može da stoji na sobnoj temperaturi par dana, ali isječena na parčad mora stajati u frižideru prekrivena prianjajućom folijom. U suprotnom postaje mekana, brašnjavog ukusa i bez tečnosti.
Jabuke
Bez obzira kada ih kupili ili pobrali sa drveta, jabuke se čuvaju na hladnom, mračnom i vlažnom mjestu. Idealno je imati podrum sa ventilacijom, ali u obzir može doći i ostava koja nije u potpunosti zatvorena.
Jabuke bi trebalo skladištiti u drvenim gajbicama za voće ili u dubokim kantama koje ćete obložiti kartonom. Skladištite samo zdrave voćke koje nisu crvljive i prezrele. One bez peteljki bi trebalo brže iskoristiti jer su podložnije truljenju.
Uskladištene jabuke treba provjeravati redovno jer jedna trula jabuka može zaraziti i druge jabuke zbog ispuštanja etilena.
Jabuke se mogu oljuštiti i izrendati, pa se zapakovane u etilenske kesice mogu staviti u zamrzivač. Jabuka će potamniti, ali će ostati njen karakterističan ukus i miris jednom kada ih odledite za kolače, kašice ili užinu.
Kruške
Kruške se beru još nedozrele, a proces zrenja se dovršava u skladištu. Zbog toga je važno da se peteljka ne skida jer se time taj proces ubrzava. Kruške ćete najbolje očuvati ako ih slažete na podloške u kojoj će svaka imati svoje mjesto.
Kruške treba čuvati slično kao i jabuke, na suvom i tamnom mjestu ali sa nešto višom temperaturom. Za razliku od jabuka, trule kruške treba odmah uklanjati.
Šljive
Obrane šljive ne mogu dugo stajati van hladne prostorije. Preko zime ih je najbolje čuvati očišćene u zamrzivaču ili kao osušene. Šljive se suše na suncu, na vazduhu, u posebnim sušarama, ali možete ih osušiti u rerni i sačuvati za zimu.
Pročitajte: Zanimljiv način da zamrznete šljive za zimu
Grožđe
Grožđe se bere kada je već uveliko zrelo i u frižideru se može čuvati nekoliko dana.
Sorte bijelog grožđa postaju smeđe ako se čuva nešto duže, dok one oštećene i trule bobice treba odmah odstraniti i prije stavljanja grožđa u frižider.
Ako želite grožđe i preko zime, osušite ga isto kao i šljive.
Kajsije
Nakon branja, kajsije treba držati u prohladnim prostorijama ili u frižideru ali u dijelu sa kutijama u etilenskoj kesi kako se ne bi isušile.
Kajsije je najbolje sačuvati očišćene i zamrznute u etilenskim kesama gde neće gubiti na svojoj nutritivnoj vrijednosti.
Od kajsija možete sačuvati i koštice od kojih nakon sušenja možete imati ukusne sjemenke koje vam mogu potrajati i cijelu zimu.
Breskve
Breskve su podložne brzom truljenju, naročito ako su na otvorenom. U frižideru u etilenskoj kesi mogu opstati i po nekoliko dana.
Na duži period breskve je najbolje sačuvati kao očišćenje i zamrznute ili u tegli kao kompot.
Dunje
Mirisne dunje mogu duže vrijeme stajati na sobnoj temperaturi i pritom puštajući prijatan miris. Opor ukus svježe dunje otklanja se njenim kuvanjem i stavljanjem u tegle uz dodatak šećera – prenosi OrganicNet.
Banane
Ovo voće treba držati odvojeno od ostalog voća jer u suprotnom brže sazrijevaju i crne. Banane se mogu čuvati na sobnoj temperaturi par dana nakon čega takođe počinju da crne.
Ako uzmete nešto zelenije banane možete ih ostaviti na otvorenom da brže sazre. Banana se može držati u frižideru ali će njena kora brže pocrniti.
Bobičasto voće
Maline, kupine, borovnice i ribizle treba držati oprane i razdvojene u plastičnim kutijama sa poklopcem kako ne bi pokupile bijelu plijesan. Treba posebno obratiti pažnju na trule bobice koje plijesan mogu da rašire i na ostale plodove.
Svježe bobičasto voće može da stoji u frižideru do tri dana. Ako ih želite na duže vrijeme, obavezno ih očišćene i oprane zamrznite.
Šta još treba da znate?
Način na koji ćete skladištiti povrće svakako zavisi od biljne vrste i samim tim se razlikuje, ali najvažniji uslov za skladištenje namirnica jeste da se obezbjedi optimalna temperatura i vlažnost vazduha.
